Njemački telekomunikacijski div traži izlaz iz problema u partnerstvu s Cognizantom
Dionica Deutsche Telekoma ovih dana vrijedi nešto manje od deset eura, što je najniža razina još od 2003. Najveći su problemi, čini se, nastali sektoru poslovanja s privatnim korisnicima u kojem je prošle godine zabilježen pad prodaje od osam posto
Piše: Vanja Figenwald
Iako kod nas sjajno posluje, što većina hrvatskih građana zna iz prve ruke, Deutsche Telekom u širim okvirima ipak ima određenih problema. Prošli je tjedan kompanija objavila da će slijediti primjer tolikih prije nje i preseliti dio poslovanja u zemlje s jefitnijom radnom snagom. U sklopu tog plana Deutsche Telekom najavljuje godišnje ukidanje između 3.000 i 4.000 radnih mjesta u sektoru poslovanja s poslovnim klijentima. Seljenje uključuje i jedinicu sistemskih integracija, Odjela T-Systems, gdje radi otprilike 15.000 ljudi, što je pojedinačno 'najnaseljenija' jedinica, pa stoga nije čudno da se upravo ondje DT pokušava što brže i elegantnije 'olakšati'.
Rezultat je to lošijih uvjeta poslovanja u kojima dionica DT-a vrijedi nešto manje od 10 eura, što je najniža razina još od 2003. Najveći su problemi, čini se, nastali u sektoru poslovanja s privatnim korisnicima u kojem je prošle godine zabilježen pad prodaje od osam posto. Izuzev T-Systemsa još su dva osnovna DT-ova odjela, T-Home i T-Mobile.
Deutsche Telekom ima problema još od 2005., kad je počelo otpuštanje 30.000 radnika zbog sve lošijih rezultata koji su posljedica gubitka otprilike 1,5 milijun korisnika u godinu dana. Prema nekim izvorima prodaja i prihodi trebali bi se stabilizirati tek 2010., što je jasan znak da stvari ne stoje najbolje, a to utječe i na vrijednost dionice.
Ukidanje sekundarno važnog poslovanja
DT je nedavno potpisao sporazum s tvrtkom Cognizant prema kojem će ta tvrtka preuzeti DT-ove zaposlenike u Indiji, njih 1.150; tako se, bar zasada, riješila dijela viška zaposlenika. Cognizantov je interes, kažu, pristup konzervativnim njemačkim poslovnim klijentima, u čemu će im pomoći suradnja s T-Systemsom, odjelom zaduženim za telefonske usluge korporativnim klijentima, a uloga jedinice Sistemske integracije tehnička je potpora, odnosno postavljanje i održavanje tih sustava.
DT, inače, grozničavo traži partnera za spas posrnulog odjela već nekoliko mjeseci, a u igri je bio i Tata Consultancy Services, koji je sve do nedavno slovio kao apsolutni favorit za taj ugovor. Ukupni broj zaposlenih u T-Systemsu je impresivnih 57.000 ljudi, a bit će smanjen, suptilno objašnjavaju u DT-u, ukidanjem sekundarno važnih poslovanja. T-Systems nudi integrirana ICT rješenja iz jednog izvora i posluje u 24 svjetske zemlje, od Njemačke do Indije. Još je prošle godine ukinuto otprilike 3.700 radnih mjesta, no ukupni se broj nije smanjivao uglavnom zahvaljujući T-Systemsovim akvizicijama.
Godine 2006. kupili su Volkswagenovu IT podružnicu Gedas, a ove godine dopunili se s AirIT Internationalom. Prilično čudna strategija, ako se mislite riješiti prevelikog broja zaposlenika. Lista klijenata sadrži neka vrlo jaka imena poput Daimlera, Volkswagena, Airbusa (s kojim ugovor vrijedi do 2012.) i WestLB banke. Od 2005. odjel je nadležan za sve DT-ove poslovne klijente. Dogovor s Cognizantom sklopljen je u pravi trenutak, a cilj mu je opsluživanje europskih korporacija globalnog dosega. Novonastalo partnerstvo zapošljava 110.000 ljudi, od čega 40.000 radi izvan matičnih kontinenata.
Cognizant Technology Solutions, sa sjedištem u New Yorku, bavi se uslugama informacijske tehnologije, ali veći dio operacija ima u Chennaiju u Indiji. Prošle je godine uvršten, peti put zaredom, na listu 100 najbrže rastućih kompanija na svijetu prema časopisu Fortuneu, što je pothvat bez premca. Uz to uvršteni su i u BusinessWeekovu listu 10 brzorastućih kompanija na šesto mjesto, a u svojoj su industriji, IT usluga, bili prvi na svijetu.
Cognizant među prvima u sektoru
Cognizant je relativno mlada kompanija osnovana 1994. pod imenom Dun&Bradstreet Satyam Software, s ulogom internog centra za razvoj tehnologija kompanije Dun&Bradstreet. Ta je kompanija bila vlasnik 76 posto udjela, no uskoro je otkupila i preostalih 24 posto od partnera Satyam Computer Servicesa. Dvije godine poslije postaje odjel korporacije Cognizant, a nakon razdvajanja Dun&Bradstreeta. Godine 1998. dolazi do još jednog razdvajanja unutar Cognizanta, pri čemu Cognizant Techology Solutions postaje odjel IMS Healtha, točnije IT jedinica za farmaceutsku i zdravstvenu industriju. Iste godine odlučuje se za IPO, da bi 2002. IMS izašao iz vlasništva.
Kompanija danas zapošljava otprilike 55.000 tisuća radnika i posjeduje urede i razvojne centre diljem Indije, u Šangaju i Amsterdamu. Klijente ima u bankovnom i financijskom sektoru, zdravstvu, proizvodnji i logistici, medijima i zabavnoj industriji, telekomunikacijama, osiguranju, maloprodaji, ugostiteljstvu i tehnološkom sektoru. Financijski su rezultati kompanije posljednjih godina najljepša bajka, pa se i ne treba čuditi svrstavanju u sve relevantne liste poslovnih časopisa.
Cognizantov prihod za posljednji kvartal 2006. skočio je astronomskih 65 posto, s 257 milijuna dolara na 424 milijuna u istom kvartalu prošle godine, a kompanija je tu godinu završila s ukupnim prihodom od 1,5 milijarde dolara. U spomenutog kvartalu zaposlila je 4.500 ljudi i tako ukupni broj zaposlenih dovela do 50.000. Uza sve te kompanija nema dugova, a prihod je rastao u prosjeku 58 posto na godinu u posljednjih pet godina. Najvažniji su joj konkurenti Infosys, ali i druge IT kompanije poput Accenturea, Perot Systemsa, Satyama (ironično, jedan od osnivača), Siemens IT-a, Wiproa, Aricenta i spomenutoga konkurenta za ugovor s DT-om Tata Consultancy Servicesa
| DT ukratko |
| - 40 milijuna standardnih linija (T-Home) - 9 milijuna 'broadband' linija (T-Home) - 14 milijuna internetskih korisnika (T-Home) - 61 milijarda eura prihoda (2006.) - udjeli u T-Slovak Telekomu (Slovačka), Magyar Telekomu (Madžarska), T-HT-u (Hrvatska); posredni udjeli preko podružnica u Orbitelu (Bugarska), Combridgeu (Rumunjska), Maktelu (Makedonija), T-Crnogorskom Telekomu (Crna Gora) - osnovan 1996. privatizacijom državnog monopola Deutsche Bundesposta; njemačka vlada još drži 30-ak posto udjela Izuzev T-Systemsa još su dva osnovna DT-ova odjela - T-Home i T-Mobile |