NLB nije pravna slijednica 'stare' Ljubljanske banke?

Slovenski poslovni dnevnik 'Finance' tvrdi u utorak da su pogrešna medijska nagađanja da Slovenija želi što prije zatvoriti pitanje deviznih depozita hrvatskih građana u bivšoj u Lubljanskoj banci Zagreb kako bi ojačala poziciju Nove Ljubljanske banke (NLB) prilikom vjerojatne dokapitalizacije ili prodaje većinskog udjela stranom strateškom partneru.

U hrvatskim medijima su se nakon subotnjeg sastanka premijera Boruta Pahora s premijerkom Jadrankom Kosor u Bohinju pojavile tvrdnje da se Ljubljani žuri i da će zato hrvatske štediše na kraju isplatiti NLB ili slovenska država, no to je iluzorno i netočno, navode "Finance".List iznosi da mogući razgovori slovenske vlade s belgijskom skupinom KBC ili američkim Goldman Sachsom o dokapitalizaciji najveće slovenske banke u državnom vlasništvu ili prepuštanju većinskog udjela u njoj stranom partneru, pri čemu bi Slovenija zadržala četvrtinu dionica NLB-a, nemaju nikakve veze s razgovorima dviju vlada o problemu štediša i mogućem ulasku NLB-a na hrvatsko financijsko tržište.

"NLB nema ništa s neisplećenim depozitima u Hrvatskoj jer je ta banka osnovana 1994. godine ustavnim zakonom, dok su depoziti hrvatskih štediša završili kao plasmani Ljubljanske banke Zagreb u hrvatska poduzeća i kao obvezna devizna rezerva u Narodnoj banci Jugoslavije u Beogradu", tvrdi slovenski poslovni list. Novinarka lista "Finance" Ilinka Todorovski pri tome ponavlja poznata stajališta Ljubljane kako NLB nije pravna slijednica "stare" Ljubljanske banke (LB) koja je nakon osnivanja NLB-a zadržala samo pasivu i potraživanja LB-a izvan Slovenije, te da je Slovenija pitanje stare devizne štednje u različitim bankama na svom području riješila po tzv. teritorijalnom načelu. Uz to, NLB I LB su dva različita pravna subjekta, a nijedan europski sud do sada nije dao za pravo hrvatskoj tezi da je NLB pravni sljednik LB-a, navodi slovenski poslovni dnevnik.

Inicijativa da se riješi pitanje štediša LB-a nije motivirana trenutačnim financijskim i vlasničkim stanjem u NLB-u nego željom da se s bilateralnih odnosa skine pitanje koje dvije države opterećuje godinama, navodi list.Dodaje da je Slovenija u tom pogledu u pregovaračkoj prednosti jer bi pitanje dopuštenja NLB-u za rad u Hrvatskoj trebalo biti skinuto s dnevnog reda prije zatvaranja pregovora Hrvatske s Europskom unijom koja ne dopušta diskriminaciju kad je riječ o slobodnom kretanju kapitala.  (H)