Norveška prva u Europi zaoštrila monetarnu politiku

Norveška je, pak, postala prva europska država koja je podigla kamatne stope nakon izbijanja globalne financijske krize, navevši kao razloge oporavak globalnog gospodarstva i jačanje inflatornih pritisaka.

Inflacija u Norveškoj viša je od očekivanja, a stopa nezaposlenosti znatno niža nego se ranije procjenjivalo, izvijestio je norveški guverner Svein Gjedrem, pojasnivši razloge odluke središnje banke da podigne ključnu kamatnu stopu na prekonoćne pozajmice za četvrtinu postotnog boda, na 1,5 posto. I dok je globalno gospodarstvo i nadalje u dubokoj krizi, Gjedrem kaže kako postoje znaci oživljavanja njegova rasta.

Osjećajući da kriza polako popušta, monetarne i fiskalne vlasti u svijetu počele su razmatrati potrebu povlačenja hitnih mjera poduzetih da bi svjetsko gospodarstvo izbjeglo depresiju, a koje uključuju goleme fiskalne poticaje te rekordno niske kamatne stope. No, analitičari ne očekuju da će Europska središnja banka (ECB), kao ni japanska i britanska središnja banka, u kratkome roku poduzeti sličnu akciju.Norveška, zemlja sa 4,6 milijuna stanovnika, značajni je izvoznik nafte i plina, a kako je cijena nafte porasla sa 45 dolara za barel, koliko je iznosila krajem 2008. godine, na 80 dolara, njezino gospodarstvo se stabiliziralo.

"Ovaj potez odražava činjenicu da Norveška ostvaruje goleme viškove novca od izvoza nafte, a poticajna fiskalna politika pomogla je da tamošnje gospodarstvo izbjegne najgore do globalne krize. No, nije vjerojatno da će ostale središnje banke u Europi pratiti norvešku, te one neće podizati kamatne stope tako skoro", smatra Ben May, ekonomist pri Capital Economics u Londonu.Norveška ipak nije prva krenula sa zaoštravanjem monetarne politike. Još 6. listopada australska središnja banka podigla je kamatnu stopu za 0,25 postotnih bodova, na 3,25 posto. Australija, također jedna od vodećih svjetskih izvoznica, postala je tako prva zemlja u skupini G20 koja je zaoštrila monetarnu politiku. Potom se u kolovozu na ta potez odlučila i izraelska središnja banka, podignuvši ključnu kamatnu stopu za 0,25 postotnih bodova, na 0,75 posto. (H)