Nova regulativa za pokretanje novih ICT investicija u Hrvatskoj

Budućnost ICT-a ovisi o samoj infrastrukturi. Stoga je potrebno uzeti u obzir mišljenja ključnih osoba u sektoru kako bi se postigla penetracija brzih optičkih mreža.

piše Dejan Ljuština
[email protected]

Brži razvoj ICT-a može omogućiti rast BDP-a od 0,8 posto, tisuću novih širokopojasnih konekcija stvara 80 novih radnih mjesta, a usluga 'cloud computinga' može smanjiti IT troškove malim i srednjim poduzećima i do 50 posto.   

Strana izravna ulaganja u Hrvatsku lani su iznosila 439,9 milijuna eura, a godinu prije oko 2,1 milijardu eura, objavila je Hrvatska narodna banka. Nekoliko djelatnosti u prošloj je godini zabilježilo negativne vrijednosti te je, naprimjer, kod pošte i telekomunikacija u prošloj godini zabilježen odljev od 132,2 milijuna eura.Hrvatsko gospodarstvo pred izazovom je postavljanja investicijsko-stimulativnih regulatornih režima u infrastrukturnim sektorima (ICT, energetika, transport, pošta). Velik dio regulatornih smjernica dolazi iz EU, a njihova implementacija jest obveza koju treba ispuniti u procesu pridruženja Hrvatske EU. ICT regulatorni okvir usklađuje kako bi se postigle regulatorna stabilnost i izvjesnost za nove investicije u ovaj sektor koje bi trebale preokrenuti postojeći negativni trend. 

EU zaostaje za Azijom i SAD-om Jedan od glavnih izazova regulative EU jest primjer ključnih novih investicija, odnosno problem penetracije optičke pristupne mreže, gdje EU trenutačno zaostaje otprilike sedam godina za Azijom i SAD-om. To je posljedica činjenice da je u nekim zemljama EU postavljen investicijski konzervativan, tj. zatvoren regulatorni režim. Zemlje sa slobodnijim okvirima poput Slovačke, Švedske, Norveške i Slovenije postigle su jedne od najvećih penetracija na svjetskoj razini. Pojedine države, poput Japana, odlučile su stimulirati razvoj sektora poreznim olakšicama za investicije u mreže nove generacije. Većina drugih zemalja kvalificira velik dio tih investicija u R&D kategoriju koja podliježe manjem poreznom opterećenju. Ovogodišnji okrugli stol na kojem su sudjelovali predsjednici uprava telekomunikacijskih kompanija na GSMA Mobile World Congressu u Barceloni upravo je upozorio na problem spore i birokratske regulative EU u pojedinim zemljama te problem posebnih poreza i nameta koji u nekim zemljama ruše atraktivnost tog sektora. Posebno su oštre kritike nacionalnim vladama tom prigodom uputili Vittorio Collao (Vodafone Grupe), César Alierta (Telefonica) te Randal Randall Stephenson (AT&T). Dominantni igrači primarno ulaze u nove investicije s aspekta modernizacije. Pritom gledaju na poslovni slučaj novoga tržišta i novih usluga kao nečega što treba interno opravdati investicije, koje su osobito u FTTH segmentu vrlo visoke. Novi igrači uglavnom gledaju na mreže nove generacije kao na priliku za pružanje novih usluga te akviziciju novih klijenata. S obzirom na općenito visoke investicije koje su imali u prošlosti, oni vrlo pažljivo gledaju na visinu investicija.

Treba slušati ICT industriju Često se visina investicija operatora ne uzima u obzir pri izradi regulatornih okvira. Jedan su od prepoznatljivih primjera načini investicija bazirani na optici do ulica i otvaranju lokalne podpetlje. Naime, oni mogu biti atraktivni iz perspektive visokog prostora za konkurenciju. Međutim, oni traže velika ulaganja i dominantnih, ali i novih igrača, koja se danas teško mogu ispuniti. Stoga je pri izradi regulatornih okvira potrebno s obje strane sagledati investicijsku veličinu pojedinih opcija.ICT sektor jest ključna okosnica nacionalnih gospodarstava. Prema analizi koju je 2009. pripremio profesor Michael Porter na Harvardu, ovaj sektor jest najbolje pozicioniran parametar hrvatske globalne konkurentnosti. Stoga ga je potrebno nastaviti razvijati, no, nažalost, Hrvatska pada u ICT konkurentnosti, gdje zadnji podatak iz ove godine kaže da smo na globalnoj listi pali za pet mjesta dolje, na 54.

Brži razvoj ovog sektora daje brojne benefite:
• Primjena usluga poput onih e-uprave može ostvariti uštede i do 0,8% bruto domaćeg proizvoda. Međutim, za to je potrebno imati rasprostranjenu širokopojasnu infrastrukturu.
• Tisuću novih širokopojasnih konekcija stvara 80 novih radnih mjesta diljem komunikacijskog ekosustava (CEO Ericssona Hans Vestberg na GSMA u Barceloni).
• Usluga 'cloud computinga' može pridonijeti većoj učinkovitosti. Prema nekim procjenama, mogu smanjiti IT troškove srednjih i malih poduzeća čak do 50 posto, uz ubrzavanje uvođenja novih proizvoda na tržište.
Budućnost tih usluga ovisi o samoj infrastrukturi, stoga je potrebno sastaviti regulatorni okvir koji će pokrenuti investicije. Naime, da bi to bilo moguće, potrebno je provesti detaljne konzultacije te uzeti u obzir mišljenja ključnih osoba u industriji kako bi se pronašla rješenja koja će pomaknuti Hrvatsku naprijed i u aspektu investicija u ICT te penetracije brzih optičkih mreža.