Arhiva
Nova stara srednja klasa
5. svibnja 2011.
Kvalitetan predstavnik srednje klase na papiru bi trebao imati diplomu, posao, prosječnu ili malo iznadprosječnu plaću, barem jedan automobil, barem dva mobitela, brzi pristup internetu, ali i novac barem za jedno putovanje u inozemstvo na godinu, tjedni odlazak u kino ili kazalište, neformalna druženja i još štošta.
Petnaestak posto pripadnika srednje klase oduvijek je bilo osnovni generator potrošnje, stoga je cjelokupno gospodarstvo veoma osjetljivo na taj društveni segment. Produbljivanje krize mijenja i navike, pa danas više nije kul trošiti novac - u prvom je planu biti svjestan cijena. To primjećuju i marketinški stručnjaci u komunikaciji s potrošačima. Pripadnik srednje klase ne bi trebao dvojiti da li da plati to putovanje, kino ili večeru u restoranu ili da umjesto toga plati režije. Međutim, sve je više ljudi koji su se još prije tri godine smatrali stabilnim pripadnicima srednjeg sloja, a danas su, kad je o tome riječ, skeptični. Za sebe će reći da su srednja klasa - ali jesu li uistinu? Sve o novim navikama srednjeg sloja čitajte u temi tjedna koju potpisuje Kristina Kardum.
Suhe brojke katkad su razlog za optimizam iako je opći dojam i dalje sasvim suprotan. Pokazuju to rezultati poslovanja 50 najvećih tvrtki iz realnog sektora koje Lider ekskluzivno objavljuje. Rang-lista temelji se na prvim provjerenim podacima Fine, kojoj su sve tvrtke bile dužne predati financijske izvještaje za prošlu godinu. Unatoč dojmu sveopće apatije, stagnacije i konstantnog struganja po dnu bez nade da će uskoro doći trenutak kad će sve krenuti uzlazno, rezultati poslovanja za 2010. pokazuju da je 50 najvećih tvrtki prema kriteriju ukupnog prihoda u prošloj godini zajedno ostvarilo 10,7 posto veći prihod i čak 449 posto veću dobit. Prihod prvih 50 tako je skočio sa 142,3 na 157,4 milijarde kuna, a dobit prije oporezivanja s 1,46 na čak 8,14 milijardi kuna. Više nam otkriva Matilda Bačelić u temi '50 najvećih - Isplati se biti velik'.
Fondovi gospodarske suradnje već pregovaraju s konkretnim poduzećima. Milijardu kuna uložila je država i još toliko privatni kapital, od čega dvije trećine domaći investitori. Gordana Gelenčer otkriva nam pozadinu Škegrinog fondovskog modela u priči 'Poduzetnici krenuli u lov na dvije milijarde kuna'.
U utrci za kupce čini se da od svih sredstava tržišnog natjecanja najjači vjetar u leđa daju povoljnija jamstva i dugi jamstveni rokovi. Ili barem na to računaju proizvođači i trgovci. Trend je začet još prije tri desetljeća, otkad su se paralelno s razvojem legislative za zaštitu potrošača veoma povećala očekivanja kupaca i svijest o potrošačkim pravima. Danas je svaki jamstveni list formalno obećanje kupcu o ispunjenju očekivanja od proizvoda ili usluge. Sve o načinima borbe proizvođača i trgovaca uza kupce otkriva nam Petra Dropulić.
Kad se do kraja godine, kao što se predviđa, prihvati novi, tzv. europski Kazneni zakon, povreda propi-sa o zaštiti tržišnog natjecanja postat će kazneno djelo s mogućom kaznom od šest mjeseci do pet godina. Dosad je to bilo upravno-kazneno djelo za koje se mogla izreći samo novčana kazna. Više u rubrici savjetnik iz pera prof. dr. sc. Hrvoja Kačera.
Mario Draghi, glavni kandidat u ‘igri prijestolja’ za fotelju šefa Europske središnje banke glavni je lik ovotjednog feljtona. Kad je početkom veljače Axel Weber iznenada odlučio povući se iz utrke za šefa Europske središnje banke, u prvi je plan za tu uglednu funkciju došlo ime guvernera Talijanske središnje banke Marija Draghija. Ima poželjnu biografiju i sjajnu sposobnost da pomiri suprotstavljene strane.
Potkraj travnja francuski Lactalis objavio je ponudu za preostalih 71 posto talijanskog Parmalata za 3,38 milijardi eura. Riječ je o jednoj od najnižih ponuda u industriji za transakcije iznad 500 milijuna dolara. Talijani su ogorčeni već drugim francuskim preuzimanjem svojih poznatih brendova u kratkom roku. Više u rubrici Svijet pod naslovom 'Protekcionizam na djelu u pokušaju Talijana da spriječe Laktalisovo preuzimanje Parmalata'.
Brendovi poput Louisa Vuittona, Chanela i Diora narast će 29 posto do 2014. Pretoči li se tzv. Katein efekt u brojke, do te će se godine zbog Catherine Middleton okrenuti nevjerojatnih 8,6 milijardi funta. Otkrivamo zašto su ustvari zbog vjenčanja od princeze sretniji vlasnici luksuznih brendova. (G. J.)
Lider Plus donosi: Trgovački centri Poslovanje u recesiji
Novi Lider svojim čitateljima daruje posebni prilog 'Autotrend'
čitajte lider u digitalnom izdanju
vezani članci
