Nova tehnološka revolucija zbiva se između posla i kuće

Kompanije koje dopuštaju pojedincima da provode u djelo ovu tehnološku revoluciju bilježe velike dobitke na polju efikasnosti i povećane produktivnosti

U američkoj kompaniji Cisco Sytems zaposlenici bez problema mogu obavljati privatne poslove unutar radnog vremena, zato što jednako vrijedi i za obratnu praksu. Sve dok poštuju rokove i izvršavaju radne zadatke, poslovni i privatni život mogu uskladiti kako žele

Pripremio: Vanja Figenwald

Nova društvena revolucija upravo se događa potaknuta strateškim pomakom na tržištu informatičkih tehnologija. Više od polovine svih silikonskih čipova koristi se u uređajima široke potrošnje, čime pojedinci postaju prvi korisnici novih tehnologija, a ne više poslovne jedinice. Zbog sve više kompjutorske snage u dnevnoj sobi, ali i u džepu, upravo pojedinci 'pokreću' promjene. Posao je 'ušao' u privatni život i obratno, tvrdi John Stewart, šef informatičkog osiguranja u Cisco Sytemsu, američkoj kompaniji koja razvija softverska i hardverska mrežna rješenja. U njihovoj kompaniji, kaže on, nema nikakvog problema da zaposlenici obavljaju privatne poslove unutar radnog vremena, zato što jednako vrijedi i za obratnu praksu. Sve dok poštuju rokove i izvršavaju radne zadatke, svoj poslovni i privatni život mogu usklađivati kako žele. Ipak, gubljenje jasne granice između posla i privatnog života velik je izazov kompanijama. Zaposlenici, primjerice žele pris-tupiti poslovnoj mreži s bilo kojeg mjesta i putem velikog raspona različitih uređaja, dok kompanije žele zaštititi svoje mreže i informacije. No, kompanije koje dopuštaju pojedincima da provode ovu tehnološku revoluciju bilježe velike dobitke na polju efikasnosti i veće produktivnosti, pa se traže načini kako pomiriti potrebu za sigurnošću sa slobodom pristupa korporacijskoj mreži.

Poslovni kompjutori slabiji od jačeg mp3

Na tehnološkom planu pojedinci vode gotovo na mnogim poljima. Nedavno je Sharp lansirao kućni videouređaj s većom memorijom od većine poslovnih servera. Nakrcan s jednim terabajtom memorije (1.000 gigabajta), stvoren je da pohranjuje i prikazuje videozapise i slike visoke definicije prebačene s kamera i fotoaparata. Prosječno kućno računalo znatno je jače od onog na poslu, a ako želite igrati igru poput Second Lifea, teško bi je pokrenuli na prosječnom kompjutoru na poslu. Kompjutori, mp3 playeri i pametni telefoni (smartphone mobiteli, op.p.) postali su modni imperativ, a proizvođači pokušavaju privući kupce dizajnom i funkcionalnošću. S druge strane, prosječni poslovni kompjutor obična je crna kutija. Server osrednje kompanije, pak, možda ima manje memorije od većeg mp3 playera. Nije samo korporativni hardver u zaostatku.

 Sve pristupačnije cijene broadband spajanja na internet nude niz online usluga prosječnom potrošaču, poput internetske telefonije, instant messaginga i takozvanih 'prisutnost' usluga, koje prikazuju tko je u nekom trenutku spojen i dostupan za kontakt. Pojednici ponekad eksperimentiraju kod kuće s najnovijim tehnologijama i tada ih donose na posao, što zna dovesti do sukoba s krutim IT odjelima. Uza sve spoemuto tu je i zapanjujuća nova generacija pametnih telefona, svojevrsnih laptopa u džepu. Upravo te naprave imaju najveći potencijal za promjenu načina na koji radimo i najveći su izazov za adaptacijske mogućnosti kompanija. Najveću korist od toga mogu imati mali poslovi. Iako možda s tek dva zaposlena, klijent koji pošalje e-mail i odmah dobije od-govor mislit će da je riječ o cijeloj gomili prodavača koji jedva čekaju njegovu narudžbu. Usluge razvijene za potrošače smanjuju komunikacijske troškove malim kompanijama, nudeći im prednosti dosad rezervirane za velike kompanije. Krajnji je rezultat to da zaposlenici posjeduju tehnologiju, znanje i motivaciju spojiti raznorazne naprave na korporativne mreže, ali i potrebu koristiti korporativne informacijske tehnologije za mnoge radnje koje kompanije nisu očekivale. Mnoge su reagirale defenzivno, ne bez razloga.

Kako zaštiti kompanijske podatke

U SAD-u, Gary Min, nekadašnji znanstvenik DuPonta, priznao je na sudu da je 'skinuo' i ukrao 400 milijuna dolara vrijedne informacije, koje su vlasništvo tvrtke. A britanska stambena štedionica Nationwide Building Society oglobljena je s 890.000 funti zato što nije dovoljno brzo reagirala na krađu jednog od njihovih laptopa, koji je sadržavao povjerljive informacije o klijentima, iz doma jednog od zaposlenika. Takvih primjera ima posvuda u svijetu, pa nije čudo da je sigurnost podataka u središtu korporativnih IT razmatranja. Jedan od razloga kaskanja korporativne za potrošačkom tehnologijom jest upravo taj: naime, količina sigurnosti koju kompanije moraju implementirati u svoje sustave. Stoga i način na koji kompanije vide svoje zaposlenike proživljava revoluciju. Oni ih sada moraju doživljavati i kao potrošače te potpomognuti njihove kućne mreže ili, u protivnom, riskirati curenje informacija. Nema jednostavnog načina za suoča-vanje s IT konvergencijom. Prvo, treba zaštititi korporativnu mrežu. Blokiranje USB priključivanja možda nije dovoljno, ima primjera da su zaposlenici izašli iz kompanije s cijelim hard diskovima. Jedno od ponuđenih rješenja je stavljanje matičnih ploča u sigurnu centralu podataka. Tvrtke instaliraju zaslon, tipkovnicu, miš i specijalni modem na radnome mjestu, putem kojega se zaposlenici spajaju na svoj PC u toj zaštićenoj centralnoj bazi podataka. Mogu se spojiti s bilo kojeg uređaja, korporativnog ili osobnog, a da pritom ne probijaju firewall. Nešto poput logiranja na svoj bankovni račun i obavljanja sigurnih transakcija.

Sigurnost kroz podjelu uređaja

Sljedeći je korak pobrinuti se oko uređaje koji se koriste za spajanje na korporativne mreže. Ovdje postoje različiti pristupi problemu. Neke organizacije, poput policije, obrambenih sustava i nekih financijskih poslova, preferiraju izdavanje vlastitih uređaja iz svoje centrale, primjerice BlackBerry pametne telefone sa šifriranom zaštitom kako bi omogućili spajanje zapos-lenika na centralnu bazu podataka. IT stručnjaci u brokerskoj kući Charles Stanley koriste ih kako bi administrirali kompanijin IT sustav na daljinu. BlackBerry je često rješenje upravo zato što je sigurnost dio arhitekture tih uređaja. Softver BlackBerryja daje IT odjelima 225 opcija u pogledu sigurnosti. Možete kontrolirati što se gleda, gasiti ili paliti kameru, brisati podatke na daljinu ako su ukradeni ili izgubljeni, jer je uređaj uvijek online. Usvajanje standardnog uređaja smanjuje trošak i kompliciranost potpore. Jedna vodeća američka konzultantska tvrtka odlučila se za srednju varijantu pa traži od svojih zaposlenika da koriste telefone s ugrađenim Windows Mobileom 5, s prikladnim osiguranjem. U farmaceutskom i biotehnološkom sektoru kompanije eksperimentiraju s različitim uređajima. U odjelima prodaje farmaceutskih kompanija, čini se, pobjeđuju tablet kompjutori nasuprot laptopima i PDA uređajimaa, zato što imaju veći ekran za prezentaciju podataka.