Nove intervencije središnjih banaka smirile azijske burze

Dvije azijske središnje banke smanjile su jutros kamatne stope, slijedeći tako jučerašnji primjer monetarnih vlasti SAD-a i Europe, a u Washingtonu se razmatra i mogućnost da država kupi udjele u bankama kako bi se suzbila najveća svjetska financijska kriza od Velike depresije.

Smanjenje ključnih kamatnih stopa središnjih banaka Južne Koreje i Tajvana uspjelo je jutros smiriti ulagače na azijskim burzama, pokolebane jučerašnjim padom cijena dionica na Wall Streetu, premda su najveće središnje banke svijeta smanjile kamate. Naime, nastojeći suzbiti najveću svjetsku financijsku krizu od 1930-ih godina, monetarne vlasti SAD-a, eurozone, Britanije, Švicarske, Kanade i Švedske smanjile su jučer ključne kamate za 0,50 postotnih bodova, a pridružila im se i kineska središnja banka. Japanska, pak, to nije učinila jer su njezine ključne kamate praktično na nuli.  Međutim, ulagači su i dalje nesigurni jer još nema naznaka da je ova nezapamćena zajednička intervencija središnjih banaka značajnije utjecala na kreditno tržište.Međubankarsko tržište novca i dalje je gotovo paralizirano, a New York Times piše kako će biti potrebni daljnji koraci vlasti kako bi se potaknulo kreditiranje između banaka.

Stoga američko ministarstvo financija, piše NYT, razmatra mogućnost da država kupi udjele u bankama kako bi se vratilo povjerenje na međubankarsko tržište. Banke, naime, ne žele kreditirati jedna drugu jer se plaše skrivenih gubitaka u bilancama, zbog čega međubankarsko tržište ne funkcionira, a to narušuje i kreditiranje kompanija i građana diljem svijeta. Kada bi država kupila udjele u bankama, što je jučer prva predložila britanska vlada u svom planu, vrijednom 50 milijardi funti, za sanaciju bankarskog sustava, banke bi bile sigurnije da će im se krediti vratiti. O toj novoj ideji raspravlja se, piše NYT, u Washingtonu i na Wall Streetu.

"Nakon što je lani buknula kreditna kriza, a produbila se polovicom ove godine, upali smo u krizu likvidnosti, pa u burzovnu krizu, a sada vlada kriza povjerenja. Ako politički i financijski lideri ne uspiju brzo vratiti povjerenje među bankama, ulagačima i kompanijama, utjecaj ove financijske krize na realno gospodarstvo bit će iduće godine puno gori nego što mnogi sada procjenjuju", objašnjava Markus Ammann, analitičar u Bayerische Hypo und Vereinsbank u Hong Kongu.

Statistički podaci iz najvećih svjetskih gospodarstava, od SAD-a, preko eurozone, do Japana, ukazuju na osjetno slabljenje gospodarskih aktivnosti, pa ne čudi što se ulagači na svjetskim burzama sada ponajviše plaše recesije. Unatoč nizu poteza središnjih banaka, na svjetskim burzama i dalje vlada nesigurnost. Tako je, primjerice, jutros na Tokijskoj burzi u vrlo nevoznoj trgovini tijekom koje su cijene dionica čas rasle, čas padale, Nikkei indeks na kraju ipak pao - 0,5 posto. Na burzi u Hong Kongu su cijene dionica jutros porasle više od 2 posto, ali također u vrlo nervoznoj trgovini. Kolika nesigurnost vlada na burzama, pokazuje i VIX indeks Čikaške burze opcija, poznat i kao 'indeks straha', koji je u mjesec dana skočio čak 36 posto, dosegnuvši jučer rekordnu razinu u povijesti - 59,06 bodova. (H)