Nove potpore poduzetnicima putem mikrokreditiranja

Modeli potpore malom gospodarstvu u županiji primjenjuju se na dva načina - sufinanciranje ulaganja i izgradnja infrastrukture. Iz problema se možete izvući na mnogo načina, a najlakši je da vam netko pruži ruku i pomogne.

piše Tatjana Brebrić
[email protected]

Upravo to je misao vodilja programa potpore malom gospodarstvu u Splitsko-dalmatinskoj županiji jer su programi koje Županija provodi njezin odgovor na recesiju. Poticanje malog i srednjeg poduzetništva ide u dva smjera; jedan je sufinanciranje ulaganja, a drugi izgradnja infrastrukture. Konkretne sastavnice pojedinih programa na Gospodarskom forumu sudionicima je predstavio stručni savjetnik za malo gospodarstvo u županiji Branko Ora.
- Vrlo je zapažen program mikrokreditiranja. Taj program sastoji se od kreditiranja poduzetnika u razvoju i 'start-up' poduzetnika koji ulažu u proizvodnju kreditima od 35 do 200 tisuća kuna na rok do pet godina uz poček do godinu dana - objasnio je Ora dodajući kako se realizacija toga programa nastavlja u 2010. godini. Možda je najviše pozornosti privukao najnoviji projekt kojim Županija namjerava pomoći malom gospodarstvu, odnosno novi program za pomoć proizvodnji. Program je namijenjen poduzetnicima i početnicima koji imaju registriran obrt, malo ili srednje trgovačko društvo ili zadrugu. Najniži iznos kredita je 200.000 kuna, a najviši pet milijuna. - Potpisali smo ugovore sa sedam banaka. Dogovorili smo da kamatna stopa bude šest posto plus EURIBOR koji je trenutačno samo 0,6 posto. Kad od toga oduzmete subvenciju MINGORP-a i SDŽ-a, što je ukupno četiri posto, to je iznimno povoljno za krajnjeg korisnika - pojasnio je Ora. Namjena je programa isključivo proizvodna, odnosno sredstva se mogu upotrjebljavati za kupnju, gradnju ili proširenje gospodarskih objekata, nabavu opreme ili pojedinih dijelova opreme, modernizaciju poslovanja i očuvanje radnih mjesta ili za obrtna sredstva do 30 posto iznosa kredita.

Dobri učinci
Na prvoj sjednici povjerenstva održanoj potkraj ožujka ove godine odobrena su 32 zahtjeva za kredit u ukupnom iznosu od 90,5 milijuna kuna. Za drugu sjednicu pristigao je ukupno 21 zahtjev u visini od 46 milijuna kuna. U Županiji procjenjuju da će u ovoj godini biti realizirano više od 150 milijuna kuna kredita.Na osnovi takvih ulaganja u gospodarstvo, istaknuo je Ora, Županija je do sada ostvarila izravne učinke, čak četiri tisuće novih radnih mjesta i 16 tisuća zadržanih. Jedan od projekata na koji su posebno ponosni jest Fond za razvitak poljoprivrede i agroturizma. U razdoblju od 2001. do 2009. godine realizirano je 558 kredita u iznosu od gotovo 55 milijuna kuna. - Program razvitka poljoprivrede prvi smo počeli u Hrvatskoj i ostvarili smo dobre rezultate, a financiranje je bilo samo iz proračuna Splitsko-dalmatinske županije - rekao je Ora i dodao kako se iz neposrednih pokazatelja može puno iščitati.  Podaci pokazuju da je zahvaljujući financiranju iz tog fonda podignuto 76 hektara vinograda, sagrađena su tri vinska podruma, a osam obiteljskih poljoprivrednih gospodarstva kupilo je novu opremu za podrumarstvo. Osim toga podignuto je 55 novih hektara maslinika te 47 hektar novih voćnjaka. Sagrađeni su pogon za preradu voća s opremom, dvije hladnjače za čuvanje poljoprivrednih proizvoda i sedam skladišta.

- Sagrađeno je i mrijestilište s opremom, deset ribarskih brodova nabavilo je novu opremu i alate za ribolov, 12 ih je kupilo nove pogonske motore i kupljene su tri ribarice za ulov inćuna - objasnio je Ora. Osim tih programa Županija potiče poljoprivredni razvoj i na druge načine. Tako se od 2006. godine sufinancira premija osiguranja u poljoprivredi, u čemu sudjeluje s 25 posto premije. - Još jedan program kojim smo posebno zadovoljni jest sufinanciranje nabave sadnog materijala tako da Županija financira trećinu, gradovi i općine trećinu, a krajnji korisnici trećinu cijene sadnica - pojasnio je sudionicima gospodarskog foruma Ora. U razdoblju od 2005. do 2009. godine nabavljeno je gotovo dva milijuna sadnica, u što je Županija uložila više od sedam milijuna kuna. - Mediteranska je poljoprivreda neizbježna, ali potrebno je mnogo više znanja za takve djelatnosti. Vinova se loza danas uzgaja drukčije nego što su to radili naši djedovi pa smo pokrenuli jedan od presudnih županijskih projekata. Riječ je o Tehnološkom parku Vučevica, kojim želimo promijeniti krvnu sliku županijskoga gospodarstva, za što je važna predanost Županije, gradova i općina - istaknuo je Ora.

Više proizvodnje
Gradnja tog parka temelji se na modelu koji podrazumijeva umrežavanje Županije, gradova i općina s jedne strane, sveučilišta s druge i, naravno, gospodarstva s treće. Ideja je izgradnja konkurentnoga gospodarstva, temeljenog na znanju i inovacijama. Projekt je tehnološkog parka na početku, a za razvoj gospodarstva vrlo važan projekt gradnje poduzetničkih zona dao je brojne rezultate u posljednje dvije godine. Tako je od 36 zona trećina u funkciji, a trećina u visokoj fazi gradnje. Zahvaljujući realizaciji programa otvorena su 174 proizvodna, skladišna, prodajna, servisna i uslužna pogona diljem županije, što je donijelo više od četiri tisuće radnih mjesta. Većina zona koje funkcioniraju trenutačno se proširuju pa se, primjerice, poduzetnička zona u Dugopolju širi za 100 hektara, zona u Dicmu za 30 hektara kao i zona u Muću. Zona u Trilju bit će veća za 20 hektara, a zona u Vrlici za 12 hektara, što svjedoči o velikom interesu investitora. Sve je više i potencijalnih zona, primjerice u Sinju (Kukuzovac), Zadvarju, Primorskom Docu i Vrgorcu - Ravči gdje su u tijeku radovi, odnosno završne pripremne za početak gradnje. U novim zonama prodano je 95 markica za gradnju novih objekata u kojima će se otvoriti nekoliko stotina novih radnih mjesta.- Nismo zadovoljni strukturom poduzetnika, među kojima prednjače trgovačke tvrtke i obrti, i tehnološkom razinom ulaganja. Županija će ubuduće više poticati proizvodne djelatnosti i tehnološki napredne tvrtke u zonama - objasnio je Ora.