Novi materijali: Grade, štede i lijepo izgledaju

Novi građevinski materijali omogućuju kvalitetniju gradnju, štede energiju, ali ciglu još nisu istisnuli s tržišta .

Piše Kata Pranić
kata.pranić@liderpress.hr

Tisućljeća naslonjena na zidine mnogih atraktivnih svjetskih građevina svjedoče o dugovječnosti cigle i kamena, no suvremeni graditelji radije se ‘igraju’ novim materijalima, a tehnologija klasične obogaćuje novim sadržajima koji skraćuju vrijeme gradnje, pojeftinjuju uporabu objekta i štedeći energiju poštuju ekološke zakone. Tržište je prepuno novih materijala u čiju je deklaraciju uključena i oznaka ‘eko’, a primjenjivi su od temelja do krova. Zahvaljujući novim građevinskim materijalima graditi se umjesto u ljetnim mjesecima može cijelu godinu, pa čak i kad je temperatura nekoliko stupnjeva ispod ništice.No budući da suvremena tehnologija još nije proizvela univerzalni građevinski materijal koji može potpuno zamijeniti klasični, stručnjaci predviđaju da će cigla još dugo biti jedan od osnovnih građevinskih elemenata. Nju s liste poželjnih građevinskih materijala nisu skinuli ni neko vrijeme moderni betonski blokovi. Ali odoljela inovacijama nije pa danas prednost ima šuplja cigla koja osim kao element građenja služi kao zvučna i toplinska izolacija.

Isplative inovacije
Osuvremenjena cigla u kombinaciji s drugim građevinskim materijalima omogućuje optimalnu štednju energije. Ako se npr. zidove od porotherm-cigle izolira toplinskom žbukom ili izolacijskim pločama, štedi se mnogo energije - takvo što ne bi se moglo postići klasičnom ciglom. To je vrlo važna i isplativa inovacija kojom se smanjuje potrošnja energije jer se zimi grijanjem troši i do 70 posto od ukupne energije potrebne za cijelu godinu. Osim toga nova cigla otpornija na potrese i negoriva te je u stanju čak 90 minuta od početka požara održati stabilnom konstrukciju objekta.

No takva cigla ipak nije s tržišta potpuno protjerala beton. Jedan od građevinskih materijala te vrste jest i ytong, načinjen od porobetona: kremenog pijeska, vapna, cementa, gipsa i vode. Jednostavan je za obradu, rabi se za zidanje različitih vrsta zidova, omogućuje vrlo brzu gradnju, velike je nosivosti, vrhunski je toplinski izolator i otporan je na požar. Prosječna mu je trajnost sto godina, a s obzirom na to da je proizveden od prirodnih tvari, nisko je radioaktivan, deset puta niže od dopuštene razine. Ekološki je i jedan od najzdravijih građevinskih materijala, a može se rabiti i za gradnju krova.

Građevinska kemija
Kvalitetu građevinskih materijala potvrđuju certifikati. Osim navedenih još je mnogo novih čija se primjena, iako može biti skuplja, amortizira manjim utroškom energije. Posebno se isplate u termoizolaciji objekta. Npr. staklenu vunu zamijenila je fasada od stiropora koja 60 za posto smanjuje troškove grijanja zimi i hlađenja ljeti. Taj tip fasade brzo se izvodi i jeftino održava, sprečava nastanak zidne plijesni i njime se mogu zaštititi i stari objekti jer je stiropor lagan i ne opterećuje objekt. No osim za fasade novi materijali uporebljavaju se za izolaciju zidova, podova i krovova. Među njima veliku ulogu imaju sredstva za impregnaciju. Zahvaljujući razvoju građevinske kemije na tržištu ima impregnatora koji štite površinu od upijanja vode, masti, mrlja i grafita, a otporni su na kisele kiše i ispušne plinove, dugotrajni te ne mijenjaju izgled površine na koju su nanaeseni.