Novi udar na banke: HNB objavio odluku o minimalnim potrebnim deviznim potraživanjima

Bi li banke povećale kamate na kredite zbog skupljih izvora izvana, a usred dizanja kamatnih stopa središnjih banaka (ECB-a i SNB-a), ili zbog HNB-ovih mjera? Stajališta su različita, no svi se slažu da će dugoročno zadržavanje kamata na istim razinam  biti teško ostvarivo

    U nekoliko navrata neke su banke već najavile moguće povećanje kamata potkraj ove ili početkom sljedeće godine. Švicarska središnja banka jučer je povećala kamatnu stopu na 1,75 posto, a najave su da će u prvom tromjesječju sljedeće godine porasti na 2,25 posto. Tako poskupljuju i izvori financiranja domaćih banaka, što bi se moglo prenijeti i na krajnje korisnike kredita u 'švicarcima'. Na takvu opasnost upozorio je nedavno i HNB.

Domaći analitičari tvrde da povećanje kamatne stope SNB-a neće imati takav učinak jer istodobno rastu i kamate ECB-a. Hrvoje Stojić, analitičar Hypo banke, kaže da su očekivanja slabljenja švicarskog franka prema euru, a zbog rasta kamatne stope ECB-a, u istoj razini kao i referentna kamatna stopa CNB-a. Tako su najave da će referentna kamatna stopa ECB-a do prvog tromjesječja sljedeće godine sa sadašnjih tri porasti na 3,5 posto. 

Upravo zbog toga ni za naše korisnike kredita u 'švicarcima' nema opasnosti u sljedećem razdoblju, odnosno, podjednak je kao i korisnicima kredita u eurima.
- Poslovnim bankama povećanje referentih kamatnih stopa središnjih banaka poskupljuje izvore izvana - kaže Stojić, i taj element može više utjecati na moguće poskupljenje kredita nego HNB-ove mjere.

Analitičar RBA Hrvoje Dolenec smatra, pak, da bi na moguće poskupljenje kredita veći utjecaj ipak  imale mjere HNB-a. - Rast kamatnih stopa ECB-a ili SNB-a najavljuju se mjesecima ranije pa se banka može pripremiti na poskupljenje izvora ili obraniti od njega hedgingom, swapom itd. - ističe Dolenec. Inače, HNB je danas na svojim web stranicama objavio odluku o najmanje potrebnim deviznim potraživanjima.

Ona se do sada primjenjivala samo na devize, a ubuduće će se ta stopa morati primjenjivati i na depozite s valutnom klauzulom, odnosno i za njih će vrijediti 32-postotna stopa pokrivenosti deviznih obveza deviznim likvidnim potraživanjima.  (Lidija Kiseljak )