Novi Zakon o financiranju stranaka ostavlja prostor za manipulacije

Transparency International Hrvatska (TIH) ocijenio je da važeći Zakon o financiranju političkih stranaka, neovisnih lista i kandidata ne omogućava uvid u financiranje stranaka, zbog čega ga treba doraditi

Za razliku od starog zakona koji je omogućavao da podaci o stranačkim prihodima i rashodima za prethodnu godinu budu dostupni u ožujku, novi Zakon ostavlja prostor za manipulacije i kupovanje političkog utjecaja ispod stola, rekao je predsjednik TIH-a Zorislav Antun Petrović na konferenciji za novinare. Po tom Zakonu, stranke su dužne do kraja veljače prihode i rashode prijaviti nadležnim tijelima i do kraja lipnja dostaviti ih Poreznoj upravi Ministarstva financija.No, kako je rekao je Petrović, Ministarstvo financija je početkom srpnja odbilo TIH-ov zahtjev da mu se dostave podaci, uz obrazloženje da je riječ o poreznoj tajni. U TIH-u smatraju da je time izigran Zakon koji bi, drže, trebao imati prednost pred općim poreznim zakonom, na kojeg se pozvalo Ministarstvo kada je odbilo dati podatke.

Da bi se u budućnosti izbjegle takve situacije, u TIH-u smatraju da bi postojeći Zakon trebalo korigirati, a kao kratkoročno rješenje vide da sve stranke daju pismenu suglasnost Poreznoj upravi za predočavanje podataka. Kao manjkavost Zakona navode i to što točno ne propisuje do kada bi stranke trebale objaviti svoje podatke. Do sada od većih stranaka to još nisu učinili jedno HDZ i HSU, rekao je Petrović koji smatra da nema razloga da se te podatke ne objavi.  TIH je na konferenciji za novinare predstavio rezultate istraživanja agencije Promocija plus, provedenom početkom kolovoza, po kojemu većina građana (52,8 posto) nepoštenima smatra stranke i političare koje ne objavljuju izvore finaciranja.

Gotovo četvrtina ispitanih smatra da je riječ o političarima koji još nisu naučili važnost prikazivanja podataka. Pri donošenju odluke za koga će glasovati na građane najviše utječe program (48,2 posto), zatim osobnost političara (30,2 posto), a predizborna kampanja utječe na svega njih 8,8 posto. Kada je riječ o razlozima za donošenje političkih odluka, 32 posto anketiranih smatra da na to najviše utječe interes političara (32 posto), 27,6 posto smatra da se odluke donose zbog pritiska izvana, svega 17,5 posto misli da se pri odlučivanju političari vode interesima građana, a 12,8 posto interesima donatora. (H)