Novim mjerama teži se čvršćoj ekonomskoj integraciji

Posljedica je krize koja je zahvatila zemlje EU jači ekonomski nadzor - tako će se bolje koordinirati ekonomska i nacionalna proračunska politika. To je upozorenje i Hrvatskoj da u svim segmentima, posebno povlačenju novca iz fondova, pozorno sastavlja projekte i dobro ih argumentira.

piše Tony Karzen, Karzen&Karzen d.o.o.

Poticanje gospodarskog rasta i zapošljavanja strateški su prioriteti EU i svake zemlje članice te dio Lisabonske strategije. Kao pomoć da se ostvare ti strateški prioriteti EU provodi zajedničku politiku u svim gospodarskim sektorima EU, a zemlje članice provode vlastite nacionalne strukturalne reforme. Učinci te politike i reforma raspršuju se cijelom Unijom zbog bliskih i sve većih ekonomskih veza među zemljama članicama. Kako bi osigurala da budu što korisniji i kako bi pripremila Europu za izazove koji je očekuju, Europska komisija rigorozno analizira takvu politiku. Opća direkcija za ekonomska i financijska pitanja posebno se trudi poboljšati ekonomske posljedice strukturnih reformi i važne politike EU.
Također posebno naglašava trajno poboljšanje rada ekonomske i monetarne unije. Zajednička politika EU pokriva sve gospodarske sektore koji uključuju zajedničku poljoprivrednu politiku i politiku konkurentnosti koje datiraju iz vremena osnutka Europske zajednice i i politike koja se s vremenom razvila kao što je politika unutarnjeg tržišta, politika zaštite okoliša i kohezivna politika.

Bolja potpora u krizi
Zadatak je Europske komisije osigurati da se te nacionalne i strukturne reforme EU pravilno analiziraju. Takve analize iznjedrit će prijedloge za poboljšanje kako bi se utjecalo na otvaranje novih radnih mjesta i rast. Danas je to hitnije nego ikad jer se Europa suočava s izazovom klimatskih promjena, sve starijeg stanovništva i globalizacije.
Ta kriza prijeti ekonomskoj stabilnosti u cijeloj zoni zajedničke valute eura širenjem na druge zemlje EU.
- Paket o kojem smo se dogovorili sveobuhvatan je i potvrđuje da će Europa učiniti što treba da zaštiti financijsku stabilnost - rekao je predsjednik Europske komisije José Manuel Barroso. Cilj paketa jest pomoći Grčkoj da smanji javni dug na 120 posto BDP-a do 2020.  Lideri su se složili da će povećati glavni fond potpore EU - Europsko tijelo za financijsku stabilnost (European Financial Stability Facility, EFSF), a da se ne povećavaju obveze zemalja članica EU.  Sposobnost pozajmljivanja fondovskog novca povećat će se na otprilike trilijun eura, dakle pet puta, uporabom sredstava privatnih tržišta.

Bankovne reforme
Vlade će ponuditi jamstva za banke koje je pogodila dužnička kriza. Ta će se jamstva koordinirati na razini EU. Bankama će dopustiti da si dalje daju zajmove potrebne za rast i otvaranje radnih mjesta.  Privremena mjera zatražit će od banaka da povećaju svoju bazu kapitala na devet posto do lipnja 2012. Banke bi trebale smanjiti dividende koje su platile investitorima i bonuse zaposlenicima sve dok se ne postigne taj cilj. Cilj je te rekapitalizacije učvrstiti bankovni sustav.  Banke će najprije iskoristiti privatne izvore kapitala, a nacionalne vlade ponudit će potporu bude li potrebna. Zajmovi se također mogu ostvariti i putem EFSF-a, ali kao posljednja mogućnost. Zemlje eurozone također su potvrdile mjere potrebne da se poboljša ekonomski nadzor. Njime će se bolje koordinirati ekonomska i nacionalna proračunska politika kako bi se osigurala provedba mjera. Eurozona će težiti za čvršćom ekonomskom integracijom. Izvještaj o provedbi dogovorenih mjera dovršit će se u svibnju 2012.