Novim uvjetima tržišta najsporije se prilagođavaju financije i promet

Mnoge će se tvrtke nakon ulaska Hrvatske u EU i ukidanja preostalih carinskih zapreka suočiti s nižom razinom cijena za svoje proizvode i usluge te manjim potporama za pojedine proizvode. Bez dobre pripreme tada može doći u pitanje opstanak tvrtke.

Piše: Mirna Karzen, Karzen i Karzen
[email protected]
www.karzenikarzen.hr

Pojam ‘unutarnje tržište’ označava politike i mnogo mjera čiji je cilj osiguranje ravnopravnog natjecanja za sve gospodarske subjekte u EU. Osnovni temelj unutarnjeg tržišta četiri su vrste slobode kretanja (robe, usluga, ljudi i kapitala). Jedan od najvećih izazova za male i srednje poduzetnike nakon ulaska Hrvatske u Uniju upravo je uspostavljanje tzv. slobode kretanja robe koja podrazumijeva ukidanje ograničenja kupnje i prodaje zakonito proizvedene robe u drugoj državi EU. Svrha tih mjera jest integrirati tržište država članica i osigurati slobodno kretanje robe slično onomu na nacionalnom teritoriju. Djelatnosti koje su se najsporije prilagodile novim uvjetima tržišta uključuju uslužni sektor te osobito financije i promet, koji se još obavljaju ponajprije u sklopu nacionalnih tržišta. Budući da se svi sektori i gospodarske djelatnosti nisu jednako otvarali zajedničkom tržištu, važno je znati što ulazak na zajedničko unutarnje tržište konkretno znači za hrvatske poduzetnike i kako se pripremiti za to.

 Dugoročni učinci
Prema mišljenju Vesne Torbarine, savjetnice za EU u Sektoru za međunarodne odnose u Poduzetničkoj mreži Hrvatske, ‘za mala i srednja poduzeća troškovi će uglavnom biti kratkoročni i jednokratni, a koristi mnoge, ali većina njih osjetit će se tek dugoročno’. Najveći izazov za sve tvrtke, bez obzira na veličinu, smatra Torbarina, bit će ponajprije ostati na tržištu, a zatim pokušati rasti iskorištavanjem zajedničkog unutarnjeg tržišta. Tako će utjecaj varirati i ovisno o sektoru poslovanja. Primjerice, poljoprivredni sektor profitirat će zbog većih potpora, ali ukidanje preostalih carinskih zapreka nakon pristupanja Hrvatske EU izvršit će dodatni pritisak jer je razina cijena i potpora u Hrvatskoj za pojedine proizvoda mnogo viša u EU, zbog čega će doći u pitanje održivost proizvodnje pojedinih proizvođača. Kao i u drugim segmentima pripreme poduzeća za ulazak u EU ključna je dobra i pravodobna priprema kako bi i učinci pridruživanja bili što bolji. Način na koji se pripremiti među ostalim ključuje stalnu izobrazbu poduzetnika i zaposlenika, brendiranje s oznakama kvalitete, tradicije i izvornosti, jačanje suradnje između akademske i poslovne zajednice, osuvremenjenje proizvodnih pogona, učinkovitiju uporabu resursa, razvijanje novih proizvoda s višom dodanom vrijednosti te dobra priprema za uporabu fondova EU, smatra Vesna Torbarina.

 Ne treba riskirati
Jedna od inicijativa za pripremu poduzetnika upravo je i europski projekt koji su inicirale Hrvatska gospodarska komora i Europska poduzetnička mreža (EEN) kao ‘one stop shop’ koji među ostalim pomaže malim i srednjim poduzećima da izađu na europsko tržište, komercijaliziraju inovacije i prenesu razvijene tehnologije. Budući da se i sofisticirano i vrlo restriktivno tržište Europske unije suočava s glavnim problemima kao što su su izbjegavanje plaćanja poreza i pranje novca, ostaje pitanje jesu li naši poduzetnici već odlično pripremljeni za zajedničko tržište (mnogi smatraju da jesu) ili je ipak bolje ne riskirati i pripremiti se onako kako to preporučuje Torbarina.

Koristan link
europa.eu/pol/singl/index_en.htm
www.een.hr