Arhiva

Novima je okvir proračuna tijesan, starima preširok

7. prosinca 2005.

lider.media

Dodajte lidermedia.hr u omiljeni Google izvor

Do kraja godine trebao bi biti donesen novi proračun EU, a dogovor još nije ni na vidiku. Sporna su izdvajanja za razvoj novih članica, poljoprivredne subvencije, britanski rabat

Piše: Andrija Kralj

Iako bi prijedlog Financijske perspektive Europske unije za razdoblje od 2007. do 2013. trebao biti usvojen do kraja godine, pregovori zasad teku vrlo teško. Upravo ovih dana Vijeće minstara EU pretresa najspornije točke dugoročnoga financijskog plana.

Britansko predsjedništvo Europske unije planira novo kresanje spornog prijedloga dugoročnog proračunskog okvira za razdoblje od 2007. do 2013., koje bi trebalo pogoditi ponajprije strukturalne fondove, namijenjene siromašnijim regijama Istočne Europe.

Britanski premijer Tony Blair izjavio je pak kako bi se Britanija mogla odreći 12 do 15 posto svog rabata (koji iznosi 5,6 milijardi eura), ali zauzvrat traži 10-postotno smanjenje iznosa za razvoj novih članica EU u razdoblju na koje se odnosi financijska perspektiva.

Taj prijedlog trebao bi ići na ruku ponajprije neto platišama u europski proračun, poput Švedske i Nizozemske, koje zahtijevaju smanjenje doprinosa. No britanski prijedlog pretpostavlja dogovor o reformi zajedničke poljoprivredne politike. Tome se pak značajno protivi Francuska koja iz zajedničkog proračuna dobiva najviše novca na ime poljoprivrednih subvencija.

Sedam kategorija EU proračuna 2000.-2006.

- Poljoprivreda = 45%
- Strukturne operacije = 34%-- Unutarnje politike = 7%
- Vanjska pomoć = 5%
- Administracija = 5%
- Rezerve = 1%
- Pretpristupna pomoć = 3%

S druge strane, Europska komisija je prošloga tjedna priopćila da svako smanjenje dugoročnog proračuna Europske unije ne bi smjelo najviše opteretiti najsiromašnije zemlje članice.

Naravno, većina novih članica također odbija britanski prijedlog.

Ipak, očekuje se da će službeni London predložiti smanjenje proračuna sa 871 milijardu eura, koliko je predložilo prethodno luksemburško predsjedništvo, na oko 846 milijardi eura, uglavnom putem smanjenja 10 posto regionalne pomoći za nove zemlje članice, inače najsiromašnije u EU.

Najprije dogovor o prioritetima

Ali prije donošenja šestogodišnjeg proračuna, Blair želi postići dogovor o strateškim gospodarskim pitanjima koja muče EU, poput zaostajanja gospodarskog rasta.

- Lakše ćemo postići sporazum o budžetu uspijemo li se složiti oko gospodarskog usmjerenja, oko novih prioriteta - rekao je Blair nedavno pred eurozastupnicima, naglasivši kako postoji šest novih 'prioritetnih domena' EU.

Najvažnija područja bila bi, prema Blairu, razvoj i istraživanje, potom inovacije, zajednička energetska politika, poboljšanje sveučilišnog sektora, rješavanje problema imigracije te usvajanje fonda za prilagodbu globalizaciji.

Višegodišnje financijsko planiranje u Europskoj uniji seže još u 1988. godinu. To se pokazalo izuzetno korisnim zbog veće financijske kontrole i višegodišnjeg trajanja projekata koji se financiraju iz proračuna. Financijskom perspektivom (financial perspective) utvrđuju se tzv. godišnji proračunski plafoni ‡ najveći mogući iznosi koje su države članice spremne staviti na raspolaganje za financiranje pojedinih politika EU u godinu dana.

Time se strateške ciljeve EU u tom razdoblju stavlja u financijski okvir. O konkretnim godišnjim izdacima unutar granica utvrđenih za razdoblje od šest godina odlučuje se svake godine. Trenutačno je na snazi četvrta financijska perspektiva (2000. - 2006.), utvrđena u svibnju 1999. u Berlinu prema dokumentu Agenda 2000. Dogovori oko iduće perspektive (2007. - 2013.) počeli su još potkraj 2003.

Protiv rasta iznad 1 posto BDP-a

Pokazalo se da je ovaj put donošenje jednoglasne odluke vrlo složeno kako zbog većeg broja članica EU koje će se morati usuglasiti, tako još i više zbog sukobljenih interesa starih i novih članica. Dok nove članice žele ostvariti što veća primanja iz proračuna EU, neke od starih članica već su se izjasnile protiv rasta proračuna iznad 1 posto BDP-a EU-15. Taj zahtjev neto-davatelji opravdavaju strahom da će zbog dodatnih proračunskih opterećenja morati kršiti pravila o fiskalnoj stabilnosti EU.

Obvezni i neobvezni rashodi EU proračuna

Obvezne rashode čine sredstva Europskoga razvojnog fonda, vanjske obveze Zajednice, a najviše financiranja EAGGF jamstva. O obveznim rashodima, koji čine 45 posto ukupnih rashoda Unije, odlučuje Vijeće ministara. Neobvezne rashode čine troškovi osoblja, najmovi, EAGGF smjernice, Regionalni razvojni fond, Europski socijalni fond, okoliš, promet, istraživanje, energija, informacijsko društvo i inovacije.

Neobvezni rashodi čine 55 posto ukupnog proračuna. O njihovu iznosu završnu riječ ima Europski parlament. Tijekom godina, uočljiv je porast neobveznih rashoda te sukladno tome pojačana važnost Europskog parlamenta u procesu donošenja odluka o proračunu

Najviše je nesuglasica ipak u vezi s reformom zajedničke poljoprivredne politike i strukturne politike. Utjecaj reforme navedenih politika na proračunske mogućnosti Unije bit će značajan budući da one zajedno čine oko 80 posto proračuna EU.

Tu je i reforma financijskog sustava EU koja radi jačanja proračunske discipline predlaže reformu računovodstva i revizije te ukidanje razlike između obveznih i neobveznih rashoda EU. Nisu nevažni ni pregovori s Bugarskom i Rumunjskom, koje bi mogle postati članicama 2007. godine, odnosno prve godine nove financijske perspektive.

Za poticanje gospodarskog rasta

Što se financijskog sadržaja tiče, Europska komisija predlaže znatno povećanje sredstava usmjerenih na istraživanje i obrazovanje, transeuropske infrastrukturne mreže, zaštitu interesa građana te aktivnosti prema trećim zemljama. Prijedlog se temelji na preusmjeravanju sredstava unutar proračuna i većem ukupnom proračunu EU.

Predlaže se da se sredstva za plaćanja povećaju (za 28 milijardi u 2013. u odnosu na 2006.), preusmjere s poljoprivrednih izdataka na sredstva kojima se potiče kohezija, rast, konkurentnost, suradnja u pravosuđu, uloga EU u svijetu i administrativni troškovi povećanog broja članica.

S obzirom na inzistiranje nekih država da zajednički proračun ne prijeđe granicu od 1 posto BDP-a Unije, prijedlogu EK o prosječnim godišnjim izdacima sredstava za plaćanja u iznosu od 1,14 posto BDP-a proširene EU te 1,22 posto za izdvojena sredstva predstoji zahtjevna rasprava.

Gdje je Hrvatska u proračunu EU

Status kandidata Hrvatskoj je, u financijskom smislu, značio prelazak iz proračunske glave 4. (vanjski odnosi) u glavu 7. (pretpristupna pomoć). Ta su sredstva, namijenjena državama sa statusom kandidata (Cipar, Malta, Turska i 10 zemalja Srednje i Istočne Europe), u 2004. godini iznosila 3.386 milijuna eura. Prosječna sredstva dodijeljena država-ma kandidatima u razdoblju od 2001. do 2003. iznosila su 2 posto njihova BDP-a.

Dok pravilo dodjele pretpristupnih sredstava njihov iznos ograničava tek na 4 posto BDP-a države kandidata, ukupno ostvarena sredstva često su manja zbog nemogućnosti država korisnica da iz administrativnih i tehničkih razloga utroše sva dodijeljena sredstva.

Tako je državama kandidatima iz pretpristupnih fondova u 2001. godini isplaćeno tek 6,6 posto omogućenih sredstava u sek-toru poljoprivrede i ruralnog razvoja (SAPARD) i 22,7 posto ukupnih sredstava za projekte prometne infrastrukture i okoliša (ISPA).

Koje ćemo fondove moći koristiti

Koje su mogućnosti otvaranja pretpristupnih fondova Hrvatskoj? Njihovi su iznosi utvrđeni do kraja 2006., nakon čega će se pretpristupna pomoć iz tri postojeća fonda usmjeravati kroz jedinstveni fond (prijedlog EK, veljača 2004).

Prioriteti Europske komisije u proračunu 2007. - 2013.

- Održivi razvoj: osiguranje većeg rasta i više radnih mjesta putem rasta i konkurentnosti pojedinaca i tvrtki, kohezije među državama članicama i regijama Unije, očuvanje prirodnih resursa;
- Zaštita interesa građana: zajamčena prava i dužnosti putem stvaranja područja slobode, pravde i sigurnosti, promicanje kulturne raznolikosti te omogućavanje pristupa robi i uslugama zajedničkom tržištu Unije;
- EU kao globalni partner: jačanje uloge Unije unaprijeđenom politikom prema susjedstvu, suradnjom sa zemljama u razvoju, osiguranjem strateške suradnje i sigurnosti civila u svijetu.

Komisija također predlaže da se pretpristupna sredstva ubuduće dodjeljuju iz iste proračunske glave kao i vanjska pomoć Unije.

Na taj bi način država s postignutim statusom kandidata nastavila iz iste proračunske glave crpsti pretpristupnu vrstu pomoći bez potrebe proračunskog premještanja.

Zbog tehničke složenosti EU bi taj posao mogao ostaviti za početak sljedećega proračunskog ciklusa. U tom slučaju Hrvatska sredstva pretpristupne pomoći ne bi mogla koristiti do početka 2007. godine. Do tada bi se pomoć Hrvatskoj jednostavno nastavila usmjeravati putem CARDS programa.

Drugi bi scenarij bio odobrenje EU da Hrvatska sredstva pretpristupnih fondova koristi odmah nakon stjecanja statusa kandidata - te mogućnost korištenja sredstava kohezijskog i strukturnih fondova15 EU sa stjecanjem statusa punop-ravne članice.