Novinari Vjesnika traže ostavku uredništva

Vjesnik će postojati i sljedećih šest mjeseci, no vrijeme je za radikalne promjene u toj novinskoj kući. Zaključak je to s konferencije za novinare održanoj u utorak u Zagrebu koju su organizirali Vjesnikovi zaposlenici.

Prema riječima predsjednice Radničkog vijeća Marijane Matković, kako sada stvari stoje, izdavačka prava u prijelaznom razdoblju ostaju u Narodnim novinama. Vjesnik će dobiti šest mjeseci prilike. Zato to bi se vrijeme trebalo naći rješenje, a odluku o tome trebao bi danas objaviti najvjerojatnije Nadzorni odbor. No to nije dovoljno, dodao je predsjednik Hrvatskoga novinarskog društva Zdenko Duka, jer je nužna promjena uređivačke politike koja je i u benignim situacijama neprimjereno podupirala vladajuću koaliciju.

- Nakon Skupštine EBRD-a na prvih su pet ili šest stranica bile fotografije premijerke Jadranke Kosor, što je primjerenije Kim Il Sungovu režimu - rekao je Duka aludiravši na sjevernokorejski diktatorski režim.
Zato je nužna ostavka uredništva, u čemu su ga poduprijeli i drugi sudionici konferencije. Matković se osvrnula i na jučerašnji štrajk u Tiskari izrazivši žaljenje zato što su članovi sindikata te državne tvrtke tako pokušali izvršiti pritisak na Vjesnik. Bila je riječ o pokušaju nekih ljudi da se preko problema s Vjesnikom domognu imovine u Tiskari, rekla je zamjenica glavne sindikalne povjerenice Nada Mitrović. Sumnja da je bila riječ o pokušaju nekih ljudi (ne znaju kojih) da se domognu imovine Tiskare Matković potkrepljuje i podatkom da se posljednjih nekoliko mjeseci otkako su u Tiskari problem Vjesnika dignuli na višu razinu glavni urednik nijednom nije obratio novinarima, a samo se dvaput obratio urednicima rekavši da je to nešto vezano uz imovinu.

- No bude li trebalo, redakcija će se izjasniti o glavnom uredniku. Kad je u pitanju zamjenik glavnog urednika Marinko Bobanović, nakon našeg pisanja Vladi rekao je da se oprostimo od otpremnine - rekla je Matkovićka, a Duka je dodao da je to prilika da glavni urednik Darko Đuretek sam podnese ostavku. Matković je novinare upoznala s inicijativama Vjesnikovih zaposlenika iz prijašnjih godina vezanim uz konačno rješavanje problema te novinske kuće, no javnost nije bila upoznata s time, što je ostavljalo pogrešan dojam da je riječ o režimskim novinarima. Jedna od tih inicijativa koju će ponovno pokrenuti Vjesnikovi novinari jest prijedlog zakona o Vjesniku za koji je već izrađen nacrt i danas podijeljen novinarima. Herljević je obrazložio prijedlog rekavši da treba transparentno birati glavnog urednika i njegove suradnike. To znači, kao što se moglo vidjeti i u nacrtu, da bi glavnog urednika trebalo birati Upravno vijeće nakon provedenog javnog natječaja, a na prijedlog ravnatelja koji je dužan prethodno pribaviti mišljenje novinara.
- Do sada se to radilo okretanjem telefonskog broja. Takav način više nema potporu u redakciji. Novi će glavni urednik morati najprije predstaviti projekt da bi dobio potporu radnika - rekao je Herljević i dodao da je novinarima dosta maćehinskog odnosa politike prema njima i Vjesniku te da su mnogi od njih prolazili teško razdoblje.

Pokazao je razumijevanje prema svima onima koji su kritizirali Vjesnikove novinare jer nisu znali s kakvim se problemima vjesnikovci suočavaju. Tvrdnju o kakvu je režimskom glasilu riječ, novinari su potkrijepili i podatkom da je prije dvije godine ukinuta rubrika 'Gospodarstvo', upravo ona danas najčitanija zbog recesije, što ide u korist vladajućoj koaliciji. Na pitanje novinara o prosječnoj plaći Vjesnikovih novinara Matković je odgovorila da je ona 7.200 kuna, što je prosjek i u hrvatskom novinarstvu. Dodala je da im je plaća smanjena 10 posto. Novinar Gordan Pandža osvrnuo se na čitateljsku publiku i rekao da ovih dana dobivaju potporu intelektualnih krugova aludiravši na to da će list, nađe li se trajno rješenje, upravo biti list te publike. - Ne smijemo prokockati novu priliku. Hrvatski porezni obveznici imaju pravo na poštene demokratske novine koje će nalikovati na Le Monde i New York Times. Do sada nije bilo političke volje da se ti projekti provedu. No sada vjerujemo da bi se to moglo dogoditi jer je u redakciji stvorena kritična masa sposobnih novinara. Nitko više ne može spriječiti ljude da pišu ono što misle, isključit ćemo autocenzuru, budite sigurni u to - rekao je Herljević. U povodu 70 godina izlaženja večeras će se u Muzeju za umjetnost i obrt dodijeliti Vjesnikove nagrade u kulturi, što će novinari te kuće iskoristiti da još jedanput upozore na problem Vjesnika. (Edis Felić)