Novinarsko pitanje spasilo poduzetnike od 35 posto poreza

Vlada je na velika zvona ukinula oporezivanje dividende, ali je potiho ostavljena 'spavajuća' zakonska odredba po kojoj je predujam dividendi ili udjela u dobiti zapravo tzv. skrivena isplata dobiti, oporeziva s 35 posto poreza i pripadajućim prirezom

Piše Ivica Grčar

Na desetke tisuća vlasnika d.o.o.-a, obrtnika i osoba slobodnih zanimanja koji su u sustavu poreza na dobit vjeruje da nakon ukidanja poreza na dividendu i udjela u dobiti mogu slobodno raspolagati novcem zarađenim u tekućoj poreznoj godini i neoporezivo si isplaćivati predujmove dobiti koju će bilančno iskazati nakon isteka godine. Misle da će nakon isteku tekuće porezne godine na isplaćene predujmove obračunati normalni porez na dobit.

Kad dobiju rješenja o porezu za 2005. godinu, vlasnici d.o.o.-a bit će neugodno iznenađeni značajno većom poreznom obvezom od očekivane. U rješenjima će im biti utvrđena obveza plaćanja poreza na dohodak od kapitala i pripadajući prirez na sve iznose isplaćenih predujmova u 2005. godini.

Vlada je na velika zvona ukinula oporezivanje dividende, ali je potiho u poglavlju 'Utvrđivanje dohotka od kapitala' u Zakonu o porezu na dohodak ostavljena 'spavajuća' odredba, čijim tumačenjem se može izvesti da je predujam dividendi ili udjela u dobiti zapravo tzv. skrivena isplata dobiti, oporeziva s 35 posto poreza i pripadajućim prirezom.

Skrivena isplata dobiti

U inflaciji poreznih propisa, osobito podzakonskih akata i tzv. tumačenja, prosječni porezni obveznik objektivno više nije u mogućnosti unaprijed procijeniti porezne obveze poslovnog pothvata koji planira ostvariti. Tako je i ovaj put većina poduzetnika nakon ukidanja posebnog poreza na dividende i udjele u dobiti smatrala da si može besporezno isplaćivati predujam dividendi ili udjela u dobiti, a na kraju porezne godine na isplaćene predujmove obračunati normalni porez na dobit. Previdjeli su 'spavajuću' odredbu koja ih je 'u zasjedi čekala' u stavki 2. članka 30. zakona o porezu na dohodak (NN 177/04).

Prema toj odredbi 'Izuzimanja imovine i korištenjem usluga iz stavka 1. istog članka (op. a: primici po osnovama kamate) smatraju se izuzimanjem imovine i korištenjem usluga od strane članova trgovačkih društava za njihove privatne potrebe (skrivene isplate dobiti) izvršene tijekom poreznog razdoblja, te izuzimanja fizičkih osoba koje obavljaju samostalne djelatnosti iz čl. 18. ovog zakona od koje se plaća porez na dobit' (obrt i s obrtom izjednačena samostalna zanimanja).

I iz odredbi Pravilnika o porezu na dohodak (NN 96/05), koji je donijet tek u kolovozu ove godine nakon (namjernog?) kašnjenja više od sedam mjeseci, u čl. 41. određuje se 'izuzimanje imovine i korištenje usluga od strane članova trgovačkih društava za njihove privatne potrebe (skrivene isplate dobiti) izvršene tijekom poreznog razdoblja', te u nastavku: 'Izuzimanjima iz stavka 1. ovog članka smatraju se i sve vrijednosti koje fizička osoba koja obavlja samostalnu djelatnost prema članku 18. Zakona, po kojoj osnovi utvrđuje dobit i plaća porez na dobit, izuzme iz djelatnosti za svoje osobne potrebe'.

U točki 5. stavka 1. članka 7. Zakona o porezu na dobit (NN 177/04) određuje se da se 'porezna osnovica iz članka 5. (op. a.: ona koja se dobije nakon bilance) povećava se za troškove koji se odnose na privatni život dioničara i članova društva (izuzimanja) te zaposlenika, uključujući i pripadajući PDV'. U stavki 2. iste odredbe navodi se i da se osnovica ne povećava za, primjerice, isplate plaća kako se ne bi dvostruko priznavali isti porezno priznati rashodi.

Ove odredbe u 'maksi varijantu' znače da svatko tko sebi isplati predujam dividende ili udjela u dobiti mora biti oporezivan redom:

     1. porezom na dohodak od kapitala (skrivena dobit) po stopi 35 posto

     2. pripadajućim prirezom

     3. i nakon toga još s 20 posto poreza na dobit.

U Udruzi računovođa, međutim, smatraju sljedeće: ako bi se na isplate predujma dividende ili udjela u dobiti ipak plaćalo 35 posto poreza i pripadajući prirez, obveznik bi morao imati pravo da se za iznos tako plaćenog poreza na dohodak od kapitala umanji osnovica poreza na dobit. Time bi se djelomično izbjeglo apsurdno zidanje poreza na porez, odnosno obračunavanje poreza na dobit na dio osnovice prethodno oporezivan porezom na dohodak od kapitala i pripadajućim prirezom.

O dvojbama zbog moguće primjene odredbe o tzv. skrivenim isplatama dobiti na sve isplate predujmova dividendi ili udjela u dobiti, Ivan Idžojtić, savjetnik u RIF-u, kaže:

- Ako se dividenda i udio u dobiti više ne smatraju dohotkom od kapitala, a zbog čega je ukinuto oporezivanje dividende, onda ni predujam dividende ili udjela u dobiti više ne može biti oporeziv porezom na dohodak od kapitala. To nije samo moj osobni stav, nego je to i službeni stav Hrvatske zajednice računovođa i financijskih djelatnika.

Pitali smo Ministarstvo financija hoće li 2006. godine, kad će poduzetnici prijavljivati porez na dobit ostvarenu u 2005. godini, svi isplaćeni predujmovi biti oporezivani kao skrivene isplate dobiti s 35 posto i prirezom, ili samo s 20 posto poreza na dobit. Pitanje je jednostavno, pa smo zamolili da nam odgovore do ponedjeljka 17. listopada 2005. godine. 

Ako se Vlada opredijelila da neće oporezivati dividendu, odnosno udjel u dobiti, onda nikako nije smjela u zakonu o porezu na dohodak, u dijelu koji se odnosi na oporezivanje dohotka od kapitala, zadržati odredbu suprotnu onoj o prestanku oporezivanja dividendi. Potpuno je neobjašnjivo kako je ta odredba mogla ostati u propisu o porezu na dohodak nakon što je ukinut porez na dividende, osim ako nije namjerno ostavljena.

Zloupotrebe predujmova dividendi

Isplate predujma dividende ili udjela u dobiti mogu se zlorabiti da bi se odgodile ili (i) izbjegle obveze prema vjerovnicima, osobito zaposlenima. Vlasnici ili članovi d.o.o.-a, odnosno obrtnici u sustavu poreza na dobit, mogu si isplaćivati predujmove, a odgađati plaćanje dospjelih obveza i plaća zaposlenima. No, porezni propisi su sekundarnog značenja, a primarni propis je u ovom slučaju zakon o trgovačkim društvima.

Prema zakonu o trgovačkim društvima predujmom se smatra samo isplata od dana završetka tekuće porezne godine do dana formalnog usvajanja godišnjih financijskih izvještaja.

Pitanje odgovornosti za eventualno preuranjeno isplaćivanje predujma dividende ili udjela u dobiti na osnovi zakona o trgovačkim društvima će se postavljati možda u velikim trgovačkim društvima, ali u malim d.o.o.-ima, kojih ima na desetke tisuća, gotovo sigurno neće. Kod malih d.o.o.-a odgovornost bi trebali zahtijevati oštećeni vjerovnici, ali u praksi gotovo nema takvih slučajeva.

Kako izbjeći porez na predujmove

Dođe li do oporezivanja predujma dividende ili udjela u dobiti, sve isplate predujmova treba knjigovodstveno iskazati kao pozajmice, jer zajam formalno nije isplata predujma. Zbog toga se ugovor o zajmu u poreznom nadzoru ne može proglasiti skrivenom isplatom dobiti, osim ako se inspektor pozove na članak 11. općeg poreznog zakona kojim se određuje postupak utvrđivanja fiktivnog pravnog posla kojim se nešto proglasi nečim drugim samo zato da se ne plati ili umanji porez. Primjena članka 11., međutim, poreznim je inspektorima bitno teža od primijene odredbe o tzv. skrivenoj isplati dobiti, jer fiktivni pravni posao moraju i dokazati