Novu Vladu posjetilo izaslanstvo MMF-a

Izaslanstvo Međunarodnog monetarnog fonda od danas je u posjetu Hrvatskoj, a tijekom ovog tjedna održat će više sastanaka s predstavnicima hrvatskih vlasti kako bi se upoznali s aktualnim gospodarskim i financijskim zbivanjima te projekcijama za predstojeće razdoblje.

Izaslanstvo MMF-a u Hrvatskoj će, kako se neslužbeno doznaje, ostati do kraja ovog tjedna, a riječ je o uobičajenim polugodišnjim konzultacijama, odnosno redovitom posjetu koji je trebao biti održan još krajem prošle godine, ali je zbog parlamentarnih izbora odgođen za kraj siječnja ove godine pa je i prilika za upoznavanjem s novom Vladom i mjerama koje ona planira.

Hrvatsku će tijekom veljače posjetiti i predstavnici rejting agencija, prema najavama, početkom veljače predstavnici agencije Fitch Ratings, a sredinom veljače i predstavnici agencije Standard & Poor's te Moody's.

Pripreme za te sastanke, kako je krajem prošlog tjedna izjavio ministar financija Slavko Linić, Vlada je obavila na sjednici održanoj prošli četvrtak kada je donijela prijedlog mjera i smjernice za izradu proračuna za ovu godinu.

- Vlada je jasno poslala poruke kako trebaju izgledati smjernice za izradu proračuna, koje će mjere vlada poduzeti da taj proračun zaista bude i ostvaren i tumačenjem tog dokumenta nešto što nama daje itekako kvalitetne osnove za razgovora s rejting agencijama i MMF-om - kazao je ministar Linić gostujući u petak na Hrvatskom radiju.

Smjernice se temelje na tri osnovna načela - stvaranje preduvjeta za pokretanje gospodarstva, prije svega kroz investicijski ciklus i poboljšanje uvjeta poslovanja, održivost javnih financija u skladu sa Zakonom o fiskalnoj odgovornosti te usmjerenost na zaštitu socijalno najosjetljivijih skupina društva.

Vlada u tom dokumentu za ovu godinu predviđa gospodarski rast od 0,8 posto, a tomu bi pozitivan doprinos prije svega trebao doći od rasta investicija, ponajprije investicija javnih poduzeća. U ovoj se godini planira rast bruto investicija za 7,4 posto. Smjernice u ovoj godini predviđaju smanjenje državne potrošnje, smanjenje rashoda državnog proračuna za 4,6 milijardi kuna, na 117,6 milijardi kuna.

Proračunski su prihodi planirani u iznosu od 108 milijardi kuna, što je 0,5 posto više nego prošle godine. Deficit državnog proračuna tako bi iznosio 9,6 milijardi kuna, ili 2,8 posto BDP-a, što je u odnosu na planirani deficit iz prošle godine smanjenje za 5,3 milijarde kuna ili 1,6 postotnih bodova BDP-a.

Prema projekcijama iz smjernica, uz deficit izvanproračunskih korisnika od 0,2 posto BDP-a i lokalnih jedinica od također 0,2 posto, deficit konsolidirane opće države u ovoj bi godini iznosio 3,2 posto (u 2011. planiran je deficit od 4,9 posto BDP-a). (H)