O prednostima, zabludama i zamkama koje vrebaju u klasterima

Prednosti klasterizacije već su opisane naširoko i nadugačko do te mjere da dobar dio hrvatskih tvrtki smatra da im više ni nema života bez ulaska u kakav klaster. To je, međutim, prva zabluda o klasterima. Oni su, naime, kao forma udruživanja u nekim djelatnostima odlični, za druge posve neprikladni.

Jedna od najčešćih zabluda o klasterima jest da su prrikladni samo za male tvrtke. Iduća je zabluda da će klaster sam po sebi riješiti probleme koje je pojedinačna tvrtka imala do ulaska u njega, a zabluda je također i to da ulaskom u klaster počinje suradnja, a prestaje svaka konkurencija među tim tvrtkama. Naša ovotjedna tema tiskanog broja Lidera, koju su pripremile Bojana Božanić i Matilda Bačelić, bavi se odnosima među članicama u klasteru i međusobnim pravilima ponašanja nužnim za održavanje klasterskog reda.

Američka kriza hipotekarnog tržišta uzdrmala je svjetske burze i srušila njihove indekse. Zagrebačka je burza taj potres podnijela mnogo mirnije, u prvom redu stoga što je na njoj prisutan mali broj stranih ulagača. No, američka kriza upozorava na to da je došlo vrijeme za provjeru rizičnosti stambenih kredita i u Hrvatskoj. Tim više, kaže naša novinarka Lidija Kiseljak, što se stambeni krediti u posljednje vrijeme odobravaju u povećanom obujmu uz osiguranje s različitim proizvodima, a uz istodobni rast cijena stambenog prostora.

Dragana Radusinović i Dražen Lapić prije nekoliko dana bili su na kukuruzištima u blizini Garešnice. Tamo su ih proizvođači kukuruza uvjeravali da od visokog rasta cijena zlatnog zrna na svjetskim burzama oni neće ove godine ništa profitirati. Hoće li, međutim, iskoristiti priliku koja se proizvođačima kukuruza nudi u narednih nekoliko godina? Procjene govore da će samo u Hrvatskoj potražnja za kukuruzom u narednih šest godina porasti tri puta, pa se može slobodno reći da je biznis sa zlatnim zrnom - biznis budućnosti.

Kako je krenulo, uskoro će i čistačice osnovati svoju strukovnu komoru u kojoj će propisati obvezne tarife za obavljanje svojih usluga. Kolega Ivica Grčar, poznatiji kao Pix, ustanovio je da je za sve više profesija obvezno članstvo u komori, koje podrazumijeva pridržavanje određenih tarifa i(li) dobivanje licencija za obavljanje posla. Iako mnogi od nas ne bi imali ništa protiv toga da netko tko se predstavlja vodoinstalaterom ili soboslikarom ima licenciju kojom će to potvrditi, takva pojava ipak vodi prema sve većem ograničavanju slobode rada i tržišne utakmice.

Fino podešavanje zvuka proizvoda postalo je novom opsesijom kompanija koje osluškuju "glasove" brendova kao i ukuse potrošača. Zvukovi, naime, uspješnije pogađaju emocije nego tradicionalne marketinške poruke - sažetak je teme pod nazivom "Brendovi pjevaju kako marketingaši traže".

Ekipa Lidera u međuvremenu se bacila na pripremanje našeg 100-tog broja...