Obama naumio do 2013. smanjiti deficit na tri posto BDP-a

Barack Obama stvarno ima nezahvalan posao, skoro pa nemoguć. S jedne strane, mora povećati do enormnih razina ionako sočan američki deficit kako bi spasio zemlju od raspada i ujedno ispunio predizborna obećanja dok, s druge, mora taj isti deficit smanjiti.

Nakon što je prvih tjedana u Bijeloj kući napravio sve kako bi progurao kroz zakonodavno tijelo svoj plan težak 800-tinjak milijardi dolara, uz perspektivu širenja na nekoliko bilijuna, sada prvi čovjek SAD-a mora proces obrnuti i u isto vrijeme pokušati taj deficit nekako smanjiti. Planira smanjiti podivljali deficit do 2013. na 533 milijarde dolara, što je na prvi pogled velik iznos, ali u usporedbi s trenutačno procijenjenih 1,3 bilijuna, zvuči kao ozbiljan napredak, javlja Financial Times. Narasli deficit koji će prema procjenama i prebaciti spomenutu svotu, naslijedio je od uspješne Busheve administracije, da bi ga daljnjim fiskalnim poticajima dodatno sam 'napumpao'.

Mjere kojima to namjerava učiniti uključuju uvođenje dozvola na emisiju štetnih plinova, smanjenje potrošnje na rat u Iraku i, vjerojatno najsporniju, povećanje poreza bogatima, mjera koja bi mogla uzburkati duhove u državi koja nema želudac za takve radikalne ideje. Ipak, kao ruku pomirenja, prvi Obamin proračun uključit će i porezne olakšice koje je velikodušno bivši predsjednik omogućio onima s godišnjom zaradom većom od 250 tisuća dolara, a koje istječu 2010. Uspješne valja dodatno nagraditi.Tako će najviša stopa poreza na dohodak iznositi 39,6 posto, dok će ona za porez na dobit biti 20 posto, što ne uključuje posebno oporezivanje hedge fondova ili private equity tvrtki, koje će se oporezivati ovbisno o udjelu profita ili investicija prema višoj stopi poreza na prihod, umjesto prema nižoj stopi poreza na dobit.

Osim toga, novi će proračun, planiran za kraj ožujka ili početak travnja, uključivati dodatnu potrošnju na ključne programe obrazovanja, ekologije, zdravstva i energetike. U tom smislu osnovna količina novca bit će osigurana za stvaranje novčanih fondova namijenjenih isključivo toj svrsi. Uspije li u svom naumu, predsjednik Obama smanjit će do 2013. godine deficit na tri posto BDP-a, iako su mnogi analitičari i tržište reagirali vrlo skeptično na takve planove, smatrajući ih nerealističnima. Vrijeme će pokazati.  (Vanja Figenwald)