Obamina vlada pokreće programe za male poduzetnike

Sanacija financijskog sustava je 'conditio sine qua non' izlaska svjetskog gospodarstva iz recesije, ali nužno je istodobno pomoći i realnom gospodarstvu, kažu analitičari, koji nestrpljivo očekuju nove mjere američke vlade za poticanje rasta gospodarstva.

Predsjednik SAD-a Barack Obama predstavit će danas mjere, vrijedne 730 milijuna dolara, koje bi trebale olakšati kreditiranje malih tvrtki smanjenjem provizija za zajmove i povećanjem kreditnih jamstava, a najavit će i druge programe za razvoj. Obamina vlada vjeruje da će malo poduzetništvo, koje je zaslužno za otvaranje otprilike 70 posto novih radnih mjesta u proteklih 10 godina, biti jedan od pokretača izlaska američkog gospodarstva iz najgore recesije od 1930-ih godina.

Lawrence Summers, predsjednik Nacionalnog ekonomskog vijeća Bijele kuće, kazao je da je plan pomoći malim poduzetnicima dio ukupnih nastojanja vlade da riješi ključne probleme i ponovno uspostavi stabilnost gospodarstva. Programi za male poduzetnike, koje će Obama danas najaviti, dio su ukupnog paketa poticajnih mjera, vrijednog 787 milijardi dolara, koje je Kongres prihvatio prošloga mjeseca. Kako se doznaje, programi će, među ostalim, sadržavati povećanje državnog jamstva za kredite malim poduzetnicima s dosad maksimalnih 85 na 90 posto, što bi trebalo potaknuti banke na kreditiranje malih tvrtki.

Uz to, vlada kani smanjiti broj provizija na kredite, što bi trebalo utjecati na smanjenje ukupne cijene kreditiranja. Američka vlada radi i na drugim ekonomskim 'frontovima', pa će ovih dana ministar financija Timothy Geithner predložiti nova pravila koja bi američkoj središnjoj banci (Fedu) omogućila stroži nadzor nad bankama i drugim financijskim institucijama, što bi trebalo smanjiti rizike i spriječiti ponavljanje ovako duboke financijske krize, koja je jedan od glavnih uzročnika recesije svjetskog gospodarstva.

Kako piše Wall Street Journal, očekuje se da će nova pravila uključivati strože kapitalne standarde za banke, striktnija pravila za kolanje novca između banaka i više transparentnosti u poslovanju. Jedan od najvažnijih ciljeva je, kažu upućeni, da se onemogući izmicanje financijskih institucija nadzornim agencijama i onemogući 'praksa na rubu dozvoljenoga'. Američka vlada nastoji dovršiti te prijedloge prije sastanka šefova država Skupine 20 najbogatijih i najvećih gospodarstava u razvoju (G20) početkom travnja.

U međuvremenu, upravo na krilima rasta financijskog sektora, cijene su dionica na europskim burzama u plusu. Vodeći indeksi u Londonu, Frankfurtu i Parizu bili su oko 10,45 sati na dobitku između 1,7 i 2,7 posto. Na valutnim je, pak, tržištima američka valuta jutros oslabila. Dolarov indeks, koji pokazuje njegovu vrijednost u odnosu na šest najvažnijih svjetskih valuta, pao je 0,4 posto.Pritom je euro prema dolaru ojačao za 0,4 posto, na 1,2960 dolara. U odnosu, pak, na japansku valutu, tečaj dolara pao je na 98,20 jena, nakon što je prvotno porastao na 98,50 jena.  (H)