Obamina vlada želi ograničiti plaće direktora

Povjerenje ulagača na globalnim burzama u nove poteze američke administracije sve više raste, kako ona ubrzano radi na usvajanju paketa stimulativnih gospodarskih mjera, ali i ograničavanju plaća izvršnih direktora.

Američki ministar financija Timothy Geithner danas bi trebao objaviti plan ograničenja plaća izvršnih direktora čije kompanije dobivaju državnu pomoć iz 700 milijardi dolara vrijednog fonda za spas financijske industrije. Njihove plaće ograničile bi se na 500.000 dolara godišnje. Usporedbe radi, američki predsjednik prima godišnju plaću od 400.000 dolara.Kako ističe jedan dužnosnik Obamine administracije, najveća ograničenja bit će ubuduće primjenjivana na posrnule velike kompanije koje primaju 'izvanrednu pomoć'. Zdrave banke koje primaju infuziju državnog novca radi jačanja kapitala imat će više slobodnog prostora.

Ako kompanije žele svoje izvršne direktore platiti i više od tog iznosa, mogu im dati kompenzacije kroz dionice, koje, međutim, neće smjeti biti prodane sve dok kompanija ne vrati državi novac."Ako vam porezni obveznici pomažu, tad imate određene obveze da ne živite na visokoj nozi", poručio je američki predsjednik Barack Obama u intervjuu "NBC Nightly News".Američki Kongres već razmatra nekoliko različitih prijedloga ograničavanja kompenzacija izvršnih direktora kao uvjeta za dobivanje državne pomoći iz fonda za spas financijske industrije.Obamina administracija namjerava još predložiti i dugoročna ograničenja plaća, i to čak i za kompanije koje ne primaju državnu pomoć, kaže jedan dužnosnik koji je želio ostati anoniman. Prijedlog će, među ostalim, uključivati i odredbu da izvršni direktori financijskih institucija svoje dionice moraju držati i nekoliko godina prije nego ih mogu prodati.

Neka ograničenja za plaće izvršnih direktora američkih kompanija koje primaju državnu pomoć već postoje. No, kongresnici žele propisati još veća ograničenja. Raspoloženje za time pojačano je nakon što je ovih dana objavljeno da su tvrtke s Wall Streeta lani, usred financijskih potresa, isplatile više od 18 milijardi bonusa svojim zaposlenicima.I neki republikanci, razljućeni odlukama kompanija da isplaćuju bonuse i kupuju zrakoplove, naginju ograničenjima isplata direktorima, pogotovo ako su ona privremena.

"U normalnoj situaciji gdje porezni obveznici nisu uključeni, ne bismo smjeli određivati maksimalni iznos direktorske plaće. No, tamo gdje je državni odnosno novac poreznih obveznica angažiran, i neodgovorni način na koji ga troše, sve je bliže tome da postane kriminal", poručuje senator iz Alabame Richard Shelby, republikanac uključen u senatski odbor za bankarstvo.I dok za ograničenje plaća izvršnih direktora malo tko trenutno u SAD-u ima argumente protiv osim možda samih direktora tvrtki s Wall Streeta, sudbina jednog drugog zakonskog prijedloga, sve je neizvjesnija.

Moguće posljedice odredbi "Kupujmo američko"

Naime, odredbe "Kupujmo američko" u sklopu zakonskih prijedloga gospodarskih poticajnih mjera vrijednih 825 milijardi dolara, kojeg upravo razmatra Senat, a kojima bi se dozvolilo korištenje isključivo čelika, željeza i ostale robe američke proizvodnje u projektima javnih radova, čini se da bi mogle izazvati trgovinski rast SAD-a s ostatkom svijeta.Vlade Europske unije i Kanade još su u ponedjeljak uputile pisma Kongresu zatraživši da se te odredbe odbace. I brojna američka poslovna udruženja bore se za odbacivanje zakonskih odredbi "Kupujmo američko", jer smatraju da bi to bio loš primjer za ostatak svijeta u vrijeme kada zemlje trebaju surađivati da potaknu globalni gospodarski oporavak.

"Mislim da bismo trebali biti sigurni da niti jedna odredba u tome prijedlogu neće izazvati trgovinski rat. Bilo bi pogrešno da u doba kada trgovina diljem svijeta pada, mi počnemo odašiljati poruku da se brinemo samo za sebe i da nas nije briga za svjetsku trgovinu", poručio je Barack Obama u intervjuu za TV kuću Fox.Europska povjerenica za trgovinu Catherine Ashton ocijenila je danas ohrabrujućima te Obame riječi. Usvoje li se ipak takve odredbe, one bi mogle kreirati puno veći gubitak radnih mjesta u najvećem svjetskom gospodarstvu, nego što bih ih stvorile, pokazuje najnovije istraživanje.

"Negativni utjecaj na radna mjesta od odmazde inozemnih partnera zbog "Kupujmo američko" vrlo lako bi mogle nadjačati pozitivne učinke tih mjera na zapošljavanje u američkoj sektoru proizvodnje čelika, željeza i ostalim industrijama", poručuju Gary Hufbauer i Jeffrey Schott sa Peterson Instituta za međunarodnu ekonomiju.

Istraživanje tog instituta pokazalo je da bi zakonske odredbe "Kupujmo američko" mogle stvoriti otprilike 9.000 radnih mjesta, u usporedbi s ukupno zaposlenih otprilike 140 milijuna Amerikanaca. Nadalje, SAD bi mogao izgubiti radna mjesta ako zemlje uzvrate na te odredbe smanjivanjem svojih kupnji američkih proizvoda za svoje javne radove, upozoravaju iz tog Instituta. Procjenjuju da bi moglo biti izgubljeno 6.500 radnih mjesta u zemlji ako se tržište američkih izvoznika smanji za jedan posto, te otprilike za 65.000 ako se smanji 'ekstremnih' 10 posto. Pritom ukupnu vrijednost američkog izravnog i neizravnog izvoza vezanog za javne radove u drugim zemljama procjenjuju na 104 milijarde dolara.

Također, taj institut objavio je da bi stimuliranje javnih radova stvorilo potražnju za novih 500.000 metričkih tona čelika, što bi se translatiralo u porast zaposlenosti u američkoj čeličnoj industriji od svega 1.000 radnih mjesta.U međuvremenu, na svjetskim burzama nastavlja se rast cijena dionica, a ulagači, čini se, imaju sve više povjerenja u oporavak svjetskog gospodarstva, budući se očekuje da će američki Senat uskoro odobriti paket stimulativnih gospodarskih mjera.MSCI indeks svjetskih dionica porastao je jutros 0,4 posto, dok je odgovarajući indeks tržišta u razvoju ojačao 1,4 posto. (H)