Obrtnici: Država kasni s plaćanjem i do 120 dana

Kad se žalite u Poreznoj upravi ističući činjenicu da država duguje i vama, odgovor je da oni samo provode zakone i propise i nisu ni u kakvoj vezi s ostalim državnim tijelima, tvrde obrtnici, čiji ukupni dug iznosi približno četiri milijarde kunaPri javljanju na javni natječaj treba priložiti tri bankarske garancije, dodatno ovjerene kod javnog bilježnika, što je trošak od nekoliko tisuća kuna

Piše: Matilda Bačelić
[email protected]

Snimio: Ante Jelavić

              Nedavno je jedan hrvatski obrtnik građevinar austrijskoj tvrtki za koju je radio ispostavio fakturu za obavljene radove osmjelivši se navesti rok plaćanja od 30 dana. Sutradan ga je austrijski partner nazvao zabrinuto pitajući zašto je naveo taj rok, na što se hrvatski obrtnik stao ispričavati govoreći da rok može biti i dulji. Austrijanac je, međutim, želio platiti odmah. Za hrvatske prilike gotovo nezamisliv slučaj.
Kako doći do zarađenog novca? Naizgled je banalno ali, prema svjedočenju obrtnika, od kojih je 30 posto blokirano uz tendenciju ekspanzivnog rasta tog broja, pri poslovanju u Hrvatskoj vitalno je pitanje.

Dvostruka mjerila

Lanac neplaćanja potraživanja doveo je do alarmantnog stanja u obrtništvu, ističe Ivan Klarić predsjednik Obrtničke komore Vukovarsko-srijemske županije i građevinski obrtnik iz Vinkovaca koji već deset godina radi za državu (Ministarstvo obnove, današnje Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva) jer, kao što kaže, može izdržati rok plaćanja od 90 dana i više. No, takvih obrtnika, smatra, ima vrlo malo. Ostali, ko čemu svjedoče podaci o kontinuiranom porastu broja blokiranih obrtnika, u takvim uvjetima 'dišu na škrge' balansirajući na tankoj granici likvidnosti.
U cijeloj priči, žale se obrtnici, veliku ulogu ima država koja generira nedisciplinu u plaćanju.

S jedne strane, Porezna uprava promptno i savjesno provodi porezne zakone, ne dopuštajući nikakve kompenzacije za nastala dugovanja, dok, s druge, različita državna tijela i tvrtke u vlasništvu države obrtnicima i tvrtkama za njihove proizvode i usluge često kasne s plaćanjima i do 120 dana.
- Danas je ugovoreni rok plaćanja 90 dana, ali je znao dosegnuti i nevjerojatnih 180 dana - kaže Josip Renić, vlasnik obrta za obradu obojenih metala Renić i predsjednik Obrtničke komore Bjelovarsko - bilogorske županije. Za ‘državu’ i državne tvrtke prestao je raditi jer to smatra jedinim rješenjem za opstanak.
– Trenutačno gotovo 90 posto proizvodnje izo-stakala izrađujem za tvrtku Troha-dil. Plaća se istoga dana nakon ispostavljene fakture što je izuzetno rijedak primjer. Takav princip plaćanja potom prenosim dalje na svoje dobavljače i nitko nema problema s naplatom i likvidnošću - kaže Renić.
Međutim, kao i u prethodnom slučaju, i takvih je obrtnika (a i takvih privatnih investitora) vrlo malo, posebno u sektoru građevinarstva gdje je većina završnih radova zanatska i gdje je država još najveći investitor i poslodavac.

Polovini prijeti blokada

Prema posljednjim podacima, na kraju prošle godine bilo je gotovo 35 tisuća blokiranih obrta, a iznos njihovih dugovanja popeo se na gotovo četiri milijarde kuna s Tendencijom rasta.
- Procjenjujem da bi se broj blokiranih obrtnika, ako se nešto ne promijeni do kraja godine, mogao popeti na 50 tisuća, što je gotovo polovina od ukupnog broja obrtnika - ističe Renić, napominjući da je riječ o obrtnicima koji posluju pošteno i korektno.
Jedan od najznačajnih razloga nepodmirenih obveza obrtnika prema državi na ime poreza, prireza i doprinosa proizlazi iz nemogućnosti naplate prodanih proizvoda ili usluga od same države. Do ovog su zaključka u Hrvatskoj obrtničkoj komori došli na temelju žalbi brojnih obrtnika koji u internim kanalima i hodnicima svojih komora spremno prepričavaju teškoće s kojima se susreću u poslovanju, ali i svoje životne sudbine. Kada to treba reći javno, nitko se više ne žali, a često i ne poznaje osobu koja bi imala problema s naplatom potraživanja od države. Jedan obrtnik građevinar koji je htio telefonski razgovarati jedino pod uvjetom stroge anonimnosti potvrdio je poznatu stvar.

- Državne tvrtke, poput HŽ-a, HEP-a, Ine i Hrvatske pošte za koje radim, plaćaju nakon 90 do 120 dana - kaže obrtnik, koji pak ni anonimno nije želio otkriti koliko mu država trenutačno duguje. - Snalazimo se kako znamo - kaže. Kao najveći problem ističe nemogućnost prijeboja i kompenzacija.

Ekspresne kamate

- Kad se žalite u Poreznoj upravi ističući činjenicu da država duguje i vama, odgovor je da oni samo provode zakone i propise i nisu ni u kakvoj vezi s drugim državnim tijelima - ističe obrtnik, dodajući da ni 900 dana odgode plaćanja ne bi bilo mnogo kada bi isto načelo vrijedilo i za obveze obrtnika prema državi. Kad obrtnici zakasne s uplatama poreza, prireza i doprinosa državni se mehanizmi vrlo brzo i efikasno aktiviraju na naplati tih potraživanja. Od iste sekunde, kaže Klarić, počinju teći i kamate.
 – Nemamo ništa protiv toga da svi ispunjavaju svoje obveze i nemamo ništa protiv promptne naplate potraživanja i kamata, samo želimo da država isti princip primjenjuje i u suprotnom slučaju. Tražimo samo osiguravanje preduvjeta za normalno i kvalitetno poslovanje – kaže Ivan Klarić, ističući da se od 4 milijarde kuna ukupnog duga obrtnika, 1, 1 milijarde kuna odnosi na kamate.
Obrtnici kao podkooperanti, s obzirom na to da je samo manji dio velikih obrtnika nositelj ugovora s državom, često svoja potraživanja ne mogu naplatiti od privatnih tvrtki koje su glavni izvođači radova čiji je investitor država.
 – Država bi u tim slučajevima trebala biti arbitar i ne povjeravati nove poslove takvim tvrtkama – ističe Klarić. Obrtnicima inače preostaje samo mogućnost, koju im u takvim slučajevima proporučuju u državnim institucijama, podizanja sudske tužbe, ali, kao što kaže Klarić, ne zna za gotovo nijedan primjer obrtnika koji se, znajući za stanje u pravosuđu i njegovu sporost, odlučio na takav korak.

Nedostižni javni natječaji

Rješenje vidi u razumno balansiranim rokovima plaćanja od 30 dana i brzoj reakciji represivnih organa u slučaju prekoračenja tih rokova. Kad je riječ o rokovima plaćanja, brojni obrtnici ograđuju se istodobno od nostalgije za prošlim vremenima netržišnog gospodarstva, ističu da se prije 15-ak godina za prodane proizvode i usluge novac dobivao točno nakon 15 dana. U slučaju kašnjenja slijedile su oštre kazne. To, međutim, ističu, danas nekima, a posebno onima koji mešetare, ne odgovara.
Natječaji javne nabave za obrtnike također često predstavljaju nepremostivu prepreku.

Naime, osim potvrde o tome da su podmirili sve obveze i da nemaju ni lipe dugovanja, što svi drže razumnim zahtjevom, pri javljanju na javni natječaj moraju priložiti tri bankarske garancije dodatno ovjerene kod javnog bilježnika. Takva procedura i papirologija predstavlja trošak od nekoliko tisuća kuna brojni među njima teško mogu podnijeti pri natjecanju za svaki posao s državom ili državnom tvrtkom. Stoga će, kaže Klarić, pri donošenju izmjena Zakona o javnim nabavama koji je najavljen za ovu godinu, inzistirati na promjenama koje bi taj zakon prilagodile potrebama obrtnika i malih poduzetnika.

Dodatna otegotna okolnost za obrtnike od početka ove godine je i odredba prema kojoj obrtnici koji ostvare prihod veći od dva milijuna kuna statutarno ostaju obrtnici, ali poslovanje vode kao poduzeća. Na taj način postaju obveznici plaćanja PDV-a nakon ispostavljenja fakture, prije naplate posla.
Kao rješenje za manji brojnih blokiranih obrtnika, Hrvatska obrtnička komora uputila je Vladi zahtjev kojim se traži obročno plaćanje duga na dulji rok. Istodobno predlažu da se poptpisom sporazuma automatski deblokira žiro-račun obrtnika kako bi mogli podmiriti tekuće obveze i otplatiti dug. Odgovora iz Vlade još nema.
Država, zaključuju obrtnici, ima legitiman interes u nastojanju da što više napuni državni proračun. Podaci ootprije dvije godine, kada se prisilna naplata potraživanja povećala 70 posto, pokazuju koliko se država pokazala agilnom u tom pogledu. Pitanje je, međutim, ističu obrtnici, je li dugoročni interes države da se većina obrta blokira, proizvodnja zaustavi, a nezaposlenost poveća.

Razumljiva je bojazan obrtnika za buduće poslove ili strah od strožeg tretmana u Poreznoj upravi u slučaju javnog istupa i prozivanja odgovornih, no, ipak 105 tisuća obrtnika poprilično je velika snaga koja bi odlučnim zajedničkim nastupom, možda, mogla neke stvari i promijeniti u svoju korist.