Arhiva

Obrtnici puno očekuju od EU fondova

Dodajte lidermedia.hr u omiljeni Google izvor

Svi napori brojnih predstavnika najrelevantnijih hrvatskih institucija zaduženih za provedbu EU projekata i poslove promidžbe izvoza nisu vratli optimizam na lica obrtnika okupljenih u zagrebačkoj Hrvatskoj obrtničkoj komori na konferenciji 'Stvaranje konkurentnog hrvatskog obrtništva, malog i srednjeg poduzetništva - izazovi i perspektive ulaska u Europsku uniju.

Većina okupljenih, naime i nakon iscrpljujućih izlaganja o postupku aplikacije za neki od EU fondova, kreditima na tržištu, pomoći koju nude nadležne institucije i slično, ipak je zaključila da im je glavno pitanje - preživjeti do ulaska u EU, što je da bude zanimljivije, u suprotnosti s jednim od prezentiranih istraživanja prema kojem se gotovo 80 posto obrtnika, malih i srednjih poduzetnika osjeća spremnim ili djelomično spremnim za izazove jedinstvenog europskog tržišta. - Obrtnici, mali i srednji poduzetnici čine više od 90 posto hrvatskog gospodarstva pa će o njihovoj prilagodbi ovisiti i uspjeh hrvatske integracije. Očekujemo da će se vrlo brzo povećati sredstva za poduzetnike koji će moći ulagati u razvoj i zapošljavati više radnika kroz projekte Europske unije. Ovaj posao neće bit lagan, ni brz, ali je nužan da bismo obnovili strukturu obrtništva i približili ga standardima EU - rekao je u uvodu Mato Topić, predsjednik HOK-a i podsjetio da je već 2005. komora otvorila ured u Bruxellesu i zadnjih godina poduzela brojne akcije za povezivanje s europskim poduzetničkim inicijatvama.

- U ovim teškim vremenima važno je shvatiti prave prednosti od korištenja EU fondova i na vrijeme poduzeti akcije. EU stalno naglašava pitanja specifična za obrtnitvo, malo i srednje poduzetništvo, odnosno da države koje pregovaraju o pristupu, prepoznaju i poboljšaju politike i mehanizme potpore tom pogledu - kazao je David Hudson, izaslanik veleposlanika Delegacije EU u Hrvatskoj. Darko Horvat, ravnatelj Uprave za obrt pri Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva naglasio je važnost ulaska u taj tranzicijski proces, važnost edukacije za korištenje predpristupnih fondova, naglasio kako ta sredstva nisu u 100 postotnim iznosu bespovratna, te kako je za njihovo dobivanje malim igračima nužna pomoć vladinih agencija. Što sve poduzetnicima može sugerirati Središnja agencija za financiranje i ugovaranje programa i projekata EU, govorio je je Borislav Bogunović, pomoćnik ravnateljice SAFU-a, dodavši da će većina novca ipak ići na veće infrastrukturne projekte, te da je prilika za naše poduzetnike u segmentima ekologije, edukacije, obnovljivih izvora energije, očuvanje voda i slično. Sve one koji već imaju konkurentnu ideju uputio je na nekoliko zanimljivih programa.

Sani Ljubinčić, ravnatelj Agencije za poticanje izvoza i ulaganja izložio je prijedlog organizacije trgovačkih predstavništva koja bi trebala pomoći izlazu na nova tržišta, odnosno biti na štitu gospodarske diplomacije. Svoj su organizacijski prijedlog, a urede bi činili naš trgovački predstavnik i lokalni zaposlenik, dobrim su djelom sastavili prema njemačkoj i danskoj shemi, a najvažnije je, kazao je, da njihov rad mora biti mjerljiv prije svega u novcu ili u kontaktima.Anny Brusić, direktorica HUP-ove Udruge malih i srednjih poduzetnika ipak nije bila previše pesimistična jer tvrdi, neki pokazatelji naših prilika vrlo su slični s onima u EU. Primjerice ni njihovi obrtnici i mali poduzetnici ne čine bitno veći postotak izvoznika u svojim gospodarstvima, oko 8 posto. Brusić naglašava da uz nelikvidnost i otežan pristup financiranju jedna od najvećih prepreka našim poduzetnicima jesu administrativne prepreke - 500 zakona i podzakonskih akata u 2009. godini i 420 u ovoj - što je i velikim sustavima teško pratiti. Naravno i ona se založila za smanjenje neporeznih davanja za 10 posto. Kao najvažnije mjere koje su poduzele uspješne zemlje istaknula je dinamičnu, a ne fiksnu strategiju, strogu makroekonomsku politiku, fokusiranost na srenji i dugi rok, ali i politički i nacionalni konsenzus oko kriznih mjera. te angažiranost privatnog sektora u donošenju odluka iz gospodarske domene. (D.T.T.)

Lider digital
čitajte lider u digitalnom izdanju
vezani članci