Obrtnici sumnjičavi u odnosu na manji porez
Za neke će obveznike biti bolan prelazak s poreza na dohodak na porez na dobit, jer im s 1. siječnja 2006. dospi-jeva obveza plaćanja PDV-a sa svih izlaznih računa, neovisno o tome jesu li ih naplatili
Piše: mr sc Marija Zuber,
savjetnica-urednica u časopisu Računovodstvo i financije
e-mail: [email protected]
Brojnim je propisima uređeno obavljanje registrirane djelatnosti fizičkih osoba kao trajna samostalna djelatnost koju fizička osoba obavlja svojim radom, bilo sama ili zapošljujući radnike u radnom odnosu. Fizičke osobe obavljaju djelat-nost obrta, djelatnost samostalnih zanimanja, kao što je zanimanje odvjetnika, bilježnika, liječnika i stomatologa u privatnoj praksi, samostalnog umjetnika, novinara i sportaša, zatim djelatnost poljoprivrede i šumarstva te brojne druge djelatnosti.
Obavljanje neke gospodarske djelatnosti ili djelatnosti samostalnog zanimanja uređeno je posebnim propisom koji određuje uvjete pod kojima osoba može obavljati djelatnost, eventualnu obvezu pribavljanja odobrenja nadležnog državnog ili drugog ovlaštenog tijela, obvezu upisa u odgovarajući registar ili upisnik te druga specifična pitanja.
KRITERIJI PREMA KOJIMA SE POSTAJE OBVEZNIK POREZA NA DOBIT
Novi Zakon određuje četiri kriterija prema kojima fizičke osobe, ako premaše barem jedan od propisanih kriterija, obvezno od 1. siječnja sljedeće godine postaju obveznici poreza na dobit.
- Primitak u prethodnoj kalendarskoj godini veći od 2 milijuna kn
- Dohodak u prethodnoj kalendarskoj godini veći od 400 tisuća kn
- Vrijednost dugotrajne imovine posljednjeg dana u godini veća od 2 milijuna kn
- Prosječan broj zaposlenih više od 15 radnika
S obzirom na poez svi oblici ovih djelatnosti izjednačeni su s obrtničkom djelatnošću, zbog čega propisi o porezu na dohodak i koriste sintagmu 'obrt i djelatnosti u poreznom smislu izjednačene s obrtom'. Izvor ovakvog poreznog izjed-načavanja jest obveza plaćanja izravnih poreza prema jednakim pravilima za sve fizičke osobe koje obavljaju trajnu samostalnu djelatnost i vode poslovne knjige. Iznimka su samo poljoprivrednici, koji, ako nisu obveznici poreza na dodanu vrijednost, ne plaćaju porez na dohodak.
Razlika je u visini opterećenja
Do 2005. godine sve su ove osobe mogle birati između obveze plaćanja poreza na dohodak ili plaćanja poreza na dobit. U prvom slučaju, ako su izabrali plaćanje poreza na dohodak, obvezni su voditi poslovne knjige propisane Pra-vilnikom o porezu na dohodak, od kojih su najvažnije Knjiga primitaka i izdataka i Popis dugotrajne imovine.
Dohodak su utvrđivali prema načelu primljenih uplata od prodanih dobara i usluga te plaćenih izdataka učinjenih radi ostvarivanja primitaka. Ako su izabrali plaćanje poreza na dobit, obvezni su voditi dvojno knjigovodstvo prema propi-sima o računovodstvu, jednako kao i pravne osobe, što znači da prihode i rashode utvrđuju prema načelu njihova nastanka neovisno o datumu plaćanja.
Razlika u oporezivanju porezom na dohodak i porezom na dobit nije samo u načelima prema kojima se utvrđuju primici, odnosno prihodi i izdaci, riječju rashodi. Značajnija je razlika u visini poreznog opterećenja koje je posljedica drastičnih razlika u visini propisanih poreznih stopa.
Obveznici poreza na dohodak plaćaju porez na dohodak prema stopama 15, 25, 35 i 45 posto, ovisno o visini godišnje porezne osnovice, a ako im je prebivalište u općinama i gradovima koji su uveli obvezu plaćanja prireza, plaćaju i prirez porezu na dohodak. Time se najviše porezno opterećenje za Zagreb penje na čak 53,1 posto (najviša stopa od 45 posto uvećana za 18 posto prireza). Obveznici poreza na dobit plaćaju porez na dobit prema stopi od 20 posto i time je njihova obveza za izravni porez u cijelosti podmirena.
Ne treba čekati pisano rješenje
Nakon donošenja novog Zakona o porezu na dobit (NN, br. 177/04. i 90/05.) koji se primjenjuje od 1. siječnja 2005. godine, brojne fizičke osobe više ne mogu birati oblik izravnog poreza, a posljedično niti način vođenja poslovnih knji-ga. Novi Zakon određuje četiri kriterija prema kojima fizičke osobe, ako premaše barem jedan od propisanih kriterija, obvezno od 1. siječnja sljedeće godine postaju obveznice poreza na dobit.
Fizičke osobe koje su tijekom 2005. godine ostvarile primitak veći od 2 milijuna kn ili dohodak veći od 400 tisuća kn, ako im je vrijednost dugotrajne imovine veća od 2 milijuna kn ili zapošljavaju više od 15 radnika, obvezne su do 31. prosinca 2005. godine Poreznoj upravi nadležnoj u svom prebivalištu dostaviti pisanu obavijest da ispunjavaju jedan ili više kriterija za obvezan ulazak u sustav poreza na dobit i da od 1. siječnja 2006. godine vode poslovne knjige prema propisima o računovodstvu trgovačkih društava.
NOVI PDV PREMA IZDANIM RAČUNIMA
Danom prelaska na sustav poreza na dobit, fizičke osobe postaju obveznici PDV-a prema izdanim računima, a pravo na pretporez s ulaznih računa koji nose oznaku R-1 ostvaruju prema načelu primljenih računa. Za neke je obveznike posebno bolan prelazak s jednog u drugi sustav jer im s danom 1. siječnja 2006.godine dospijeva obveza plaćanja PDV-a sa svih izlaznih računa, neovisno o tome jesu li ih naplatili. Tu su obvezu dužni podmiriti najkasnije do 28. ve-ljače 2006. godine pri predaji PDV obrasca za mjesec siječanj. Istina, oni ostvaruju i pravo na pretporez s ulaznih računa iako ih nisu platili, ali samo s ulaznih računa koji nose oznaku R-1.
Oni se već od prvog dana sljedeće godine ponašaju kao obveznici poreza na dobit, ne čekajući pisano rješenje Porezne uprave. Ove će osobe u 2006. zasigurno plaćati manje iznose poreza na dobit nego što su plaćale porez na dohodak.
Za dvije ili više fizičkih osoba osobe koje imaju registriran zajednički obrt ili zajednički obavljaju djelatnost samostal-nog zanimanja na temelju ugovora o ortakluku, ovi se kriteriji primjenjuju u odnosu na djelatnost kao cjelinu, a ne na svakog ortaka pojedinačno.
Manji porez, ali...
Dakle, zakonski propisi obvezuju fizičke osobe da kao obveznici poreza na dobit plaćaju manji iznos poreza nego što bi plaćali da su obveznici poreza na dohodak. Zato se postavlja opravdano pitanje svrhovitosti propisivanja obveznog prelaska na oporezivanje porezom na dobit, jer je prirodno da u sustavu slobodnog izbora porezni obveznici sami bira-ju model oporezivanja koji im je pogodniji.
Naravno, stvarnost je uvijek složenija od pojednostavljene usporedbe samo dvaju poreznih oblika: poreza na dobit i poreza na dohodak. Bojazan od obveznog prelaska na sustav poreza na dobit za mnoge fizičke osobe proizlazi iz činjenice da im se automatski mijenja porezni položaj u sustavu poreza na dodanu vrijednost.
Naime, obveznici poreza na dohodak plaćaju porez na dodanu vrijednost prema načelu plaćenih računa, a obveznici poreza na dobit prema načelu izdanih računa. Danom prelaska na sustav poreza na dobit, fizičke osobe postaju obveznice PDV-a prema izdanim računima, ali i stječu pravo da pretporez s ulaznih računa koji nose oznaku R-1 ostvaruju prema načelu primljenih računa.
Tko neće imati problema
Prelazak na sustav oporezivanja porezom na dobit umjesto porezom na dohodak neće biti problem poduzetnicima koji uglavnom naplaćuju isporuke u gotovini, kao npr. ugostitelji i trgovci na malo, ali može predstavljati financijski napor za fizičke osobe koje isporučuju dobra i usluge drugim poduzetnicima koji kasne s plaćanjem.
Bolje će proći oni koji nabavljaju sirovine i repromaterijal od obveznika poreza na dobit, ali se u financijskim proble-mima mogu naći i oni kojima su pretežiti dobavljači obrtnici i druge fizičke osobe obveznici poreza na dohodak, jer s njihovih ulaznih računa s oznakom R-2 imaju pravo odbiti pretporez tek kad plate račun.
VEĆI IZNOSI ZA DOPRINOSE
Prema objavljenoj Naredbi o osnovicama za obračun doprinosa za obvezna osiguranja za 2006. (NN, br. 139/05.) obrtnici obveznici poreza na dohodak plaćati će doprinose na osnovicu u visini 4.029,35 kn, a obveznici poreza na dobit na osnovicu u visini 6.818,90 kn. Prvima će mjesečna obveza za doprinose iznositi 1.430,42 kn, a drugima naj-manje 2.420,71 kn, ili, na godišnjoj razini, gotovo 12.000,00 kn više. Samo se fizičkim osobama koje obavljaju djelat-nost samostalnog zanimanja obveza za doprinose neće mijenjati, iako prelaze sa sustava poreza na dohodak na porez na dobit.
Obveznicima poreza na dobit povećavaju se i izdaci za obvezne doprinose. Kao obveznici poreza na dohodak plaćali su doprinose prema rješenju Porezne uprave na osnovicu koja je bila određena u visini 65 posto od prosječne plaće os-tvarene u razdoblju siječanj-kolovoz prethodne godine. Kad od 1. siječnja 2006. godine postanu obveznici poreza na dobit, plaćat će doprinose za obvezna osiguranja na značajno veću osnovicu, u visini 110 posto od prosječne plaće.
Bolje isplatiti kontaciju dobiti
Fizičke osobe obveznici poreza na dobit dužne su dospjele odnosno plaćene svote doprinosa za socijalna osiguranja iskazivati na obrascu R-Sm i obrascu ID, iako možda ne isplaćuju poduzetničku plaću. Porezno im je isplativo da sami sebi isplaćuju poduzetničku plaću do visine osobnog odbitka i iznosa porezne osnovice na koji se u sustavu poreza na dohodak plaća porez prema stopi od 15 posto. Na taj način mogu iz poduzetničke sfere isplatiti iznos koji im umanjuje osnovicu poreza na dobit, a porezno je manje opterećen nego da je isplaćen kao ostvarena dobit.
Isplata poduzetničke plaće iznad ovih limita nije im isplativa, jer na ukupno isplaćene iznose plaćaju sve propisane doprinose i porez na dohodak, pa im je porezno privlačnije isplatiti akontaciju dobiti.
I, konačno, obveznici poreza na dobit imaju veće izdatke za vođenje poslovnih knjiga od obveznika poreza na dohodak. Izdaci za vođenje poslovnih knjiga nisu veći samo zbog složenijeg postupka evidentiranja poslovnih događaja nego i zbog obveze dostavljanja tromjesečnih statističkih izvještaja Financijskoj agenciji i godišnjeg statističkog izvještaja u Registar godišnjih izvještaja. Najkraće rečeno, fizičkim osobama koje su silom zakona obvezne prijeći u sustav oporezivanja porezom na dobit umjesto porezom na dohodak, poskupjet će poslovanje i povećati im se rashodi, a smanjiti porezna obveza.