Obvezna pričuva smanjena sa 14 na 13 posto

Savjet Hrvatske narodne banke odlučio je smanjiti stopu obvezne pričuve banaka sa 14 na 13 posto, čime se bankama oslobađa oko 2,9 milijardi kuna dodatne likvidnosti, izvijestili su danas iz HNB-a ističući da je ta odluka donesena u cilju poticanja gospodarskog oporavka izdašnijim i povoljnijim kreditima.

"U cilju poticanja gospodarskog oporavka izdašnijim i povoljnijim kreditima za projekte koji pridonose zdravom rastu, racionalnom zapošljavanju i poboljšanju platne bilance, Savjet HNB-a na današnjoj je sjednici odlučio smanjiti stopu obvezne pričuve banaka sa 14 na 13 posto", priopćeno je iz HNB-a. Nova stopa primijenit će se već kod sljedećeg obračuna, koji slijedi za tjedan dana.Tom se odlukom poslovnim bankama oslobađa oko 2,9 milijardi kuna dodatne likvidnosti (oko 2,4 milijarde u kunskom i pola milijarde kuna u deviznom dijelu pričuve), što povećava njihov kreditni potencijal i smanjuje im jedinične troškove poslovanja.

Banke bi ta sredstva koristile udruženo s Hrvatskom bankom za obnovu i razvoj, koja će preuzimati i dio rizika za zajedničke kreditne plasmane, prema kriterijima što ih je utvrdila Vlada RH.S obzirom da bankovni sustav već raspolaže s oko 5 milijardi kuna slobodne likvidnosti, računa se da novca za početak gospodarskog oživljavanja ima dovoljno, navodi se u priopćenju sa sjednice Savjeta HNB-a. Krajnji rezultat cijelog ovog projekta trebali bi biti poticanje kreditne aktivnosti za zdrava poduzeća.

"Ukoliko se pokaže da se sredstva doista koriste sukladno proklamiranim ciljevima, središnja banka spremna je i na daljnje snižavanje stope obvezne pričuve. No, ukoliko se današnjom odlukom oslobođena sredstva ne budu koristila kao što je predviđeno, već za ponovno poticanje uvoza potrošnih dobara ili pak za ulaganje u devize i time izazvano destabiliziranje tečaja, Hrvatska narodna banka djelovat će svim raspoloživim mjerama, uključujući upravljanje likvidnošću, da bi sačuvala makroekonomsku stabilnost", ističu iz HNB-a.

Razmatrajući aktualna zbivanja u financijskom i realnom sektoru, članovi Savjeta osobitu su pozornost posvetili pokazateljima poslovanja banaka koje su, prema preliminarnim nerevidiranim podacima, u prošloj godini ostvarile dobit prije oporezivanja u iznosu 3,4 milijarde kuna, što je za četvrtinu manje nego prethodne godine, dok su troškovi rezervacija porasli za oko 2,3 milijarde kuna. Problematični krediti gotovo su udvostručeni tijekom godinu dana i krajem prosinca iznosili su više od 7,6 posto. Dospjela a preko 90 dana nenaplaćena potraživanja premašila su 20 milijardi kuna, što je porast za oko milijardu samo u zadnjem tromjesečju, a kod jedne trećine kredita zabilježeno je zakašnjenje u otplati, od jednog dana pa na više, navodi se u priopćenju.

Ističe se i da je od ukupno 39 banaka i štedionica, prema preliminarnim nerevidiranim podacima, njih devet iskazalo gubitak u poslovanju, dok je takvih u prethodnoj godini bilo pet.Prosječna stopa adekvatnosti kapitala još je na relativno visokih 15,7 posto.Prema ocjeni članova Savjeta HNB-a, ti podaci pokazuju da je bankovni sustav uspio sačuvati stabilnost, ali i da su njegovi rezultati itekako povezani sa zbivanjima u realnom sektoru. Tim više, i banke bi morale dati konkretan doprinos pokretanju dugoročnijeg oživljavanja gospodarstva, umjesto da gledaju samo svoj parcijalni, kratkoročni interes, iskazan u zaračunavanju što većih kamata na sve vrste plasmana, ističe se u priopćenju. Savjet HNB-a na današnjoj se sjednici suglasio i s prijedlogom Nadzornog odbora Štedbanke d.d., Zagreb, da članom uprave imenuje Krešimira Starčevića. (H)