Očekuje se da će ove godine rast BDP-a biti 4,6 posto

Ono što ograničava brži rast i razvoj je rastući vanjskotrgovinski robni deficit i inozemni dug što će rezultirati i povećanjem deficita tekućeg računa platne bilance, rekla je Jasna Belošević-Matić direktorica Centra za makroekonomske analize HGK napomenuvši kako je neophodno usmjeriti se na povećanje izvoza, a uz pretpostavku povećanja produktivnosti i zaposlenosti

    Ove su godine nastavljene pozitivne tendencije u ukupnoj gospodarskoj aktivnosti u Hrvatskoj i to u uvjetima dobre likvidnosti domaćeg financijskog tržišta i visoke ponude kapitala, bez većih financijskih pritisaka i tečajnih oscilacija, a uz konsolidaciju javnih financija i političku stabilnost, naglasila je direktorica Centra za makroekonomske analize HGK Jasna Belošević-Matić na Skupštini Hrvatske gospodarske komore, održane 12. prosinca u HGK, predstavljajući kretanja u hrvatskom gospodarstvu u 2006. Na Skupštini HGK bio je i ministar poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva Petar Čobanković. 

Kako je rekla Belošević-Matić, ostvaruje se daljnji rast industrijske proizvodnje, graditeljstva, prometa u trgovini, turizmu, prijevozu, međunarodnoj razmjeni. Tako se očekuje da će ove godine rast BDP-a biti 4,6 posto. Ono što ograničava brži rast te razvoj je rastući vanjskotrgovinski robni deficit i inozemni dug što će rezultirati i povećanjem deficita tekućeg računa platne bilance, rekla je Belošević-Matić napomenuvši kako je neophodno usmjeriti se na povećanje izvoza, a uz pretpostavku povećanja produktivnosti i zaposlenosti.

Analizu Privrednog vjesnika “Poslovna očekivanja” na Skupštini je predstavio dr. Gordan Družić, tajnik Znanstvenog vijeća za hrvatsko gospodarstvo i ekonomska istraživanja HAZU. Istaknuo je makro i mikro razinu hrvatskoga gospodarstva. Na makro razini ne treba očekivati gotovo nikakve promjene, osim možda manjih u fiskalnom sustavu, a što znači nastavak dosadašnje makroekonomske politike. BDP u 2005. realno je nešto veći od onoga iz 1990., dok je industrijska proizvodnja na razini 81 posto, a od 2000. godine kontinuirano je oko 300.000 nezaposlenih, kako je rekao.

Na mikro razini anketirana poduzeća ne očekuju također veće promjene, napomenuo je dr. Družić, naglašavajući kako su među negativnim rezultatima ankete korištenje sredstava iz europskih pretpristupnih fondova, svega 0,44 posto, upoznatost sa Cards 2002., projektom povećanja kvalitete strukovnog obrazovanja – 22,37 posto, poslovanje elektronskim putem - 33,7 posto itd. U neutralna očekivanja su podaci da 81 posto anketiranih smatra da će broj zaposlenih biti jednak ili malo se povećati u 2007., 77 posto očekuje isto ili malo bolje stanje likvidnosti, 85 posto očekuje istu ili malo bolju konkurentnost, a u tu kategoriju, dr. Družić je stavio i ocjenu ekonomske politike Vlade u 2006. od 3,32.

U pozitivna očekivanja može se svrstati to da 74,4 posto anketiranih očekuje da će im ukupni prihod u 2007. biti veći, 63,4 posto očekuje veću dobit, 56,3 posto planira proširiti postojeće djelatnosti, 43 posto povećanje izvoza, a 53 posto veće ulaganje u modernizaciju, rekao je dr. Družić. Govoreći o analizi poslovanja gospodarstva te 400 najvećih tvrtki u 2005. ekonomski analitičar dr. Žarko Primorac naglasio je kako raste broj poduzeća za 2912 u 2005. godini, a ponajviše raste broj poduzeća iz područja usluga, što, kako je rekao dr. Primorac, nije nepovoljno ali zabrinjava da u strukturi novih poduzeća zaostaje proizvodni sektor, posebno industrija.

Prema veličini primjećuje se rast velikih poduzeća, broj srednjih miruje, a smanjuje se broj malih poduzeća, što upućuje na koncentraciju, rekao je dr. Primorac. Govoreći o poslovanju dr. Primorac je naglasio kako je bruto dobit lani porasla 22,5 posto, a neto 21,6 posto, a konsolidirani je financijski rezultat povećan za 61 posto no konsolidirana dobit izražena kao prinos na imovinu poduzeća iznosi svega 2,1 posto, na kapital 4,4 posto te čini samo 3,2 posto ukupnog prihoda poduzeća. Zabrinjava i činjenica da je svako treće poduzeće poslovalo s gubitkom, te se može zaključiti da naše tvrtke nedovoljno efikasno koriste imovinu i kapital te ostvaruju nisku ukupnu profitabilnost, rekao je dr. Primorac.  

U području gospodarstva bit će sve više individualizacije

Predsjednik HGK Nadan Vidošević naglašavajući kako će u području gospodarstva biti sve više individualizacije odgovornosti napomenuo je kako je pozitivno to da poduzeća pokazuju visoki stupanj okretanja prema sebi pronalazeći u svom poslovanju mogućnosti smanjenja troškova. Predsjednik HGK naglasio je da će se u 2007. ojačati predstavništvo HGK u Bruxellesu, a predložit će se i primjena   austrijskog modela gospodarske diplomacije. Također je naglasio važnost korištenja sudskih instrumenata pri HGK za rješavanje sporova i to Suda časti, te postupaka mirenja i arbitraže.

Predsjednik HGK Vidošević posebno se osvrnuo i na odličnu suradnju HGK s Ministarstvom poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva, u čemu poseban doprinos imaju i čelni ljudi Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo HGK. Ministar Čobanković je naglasio kako je ta suradnja normalan način rada i funkcioniranja, a s njom se puno dobiva. Osvrnuo se i na veliki uspjeh u području uzgoja i lova tuna organizacijom konferencije ICCT-a, Međunarodne komisije za zaštitu atlantske tune u Dubrovniku. 

Savjetnica predsjednika HGK Jasna Borić govoreći o Planu rada HGK za 2007. naglasila je nastavak djelovanja HGK na potpori, te osposobljavanju gospodarstva u procesu  pristupanja EU posebno u radu na pregovaračkim stajalištima, zatim na realizaciji  programa te pretpristupnih programa EU kroz edukaciju te osposobljavanje osobito kroz županijske komore. Pratit će se te informirati gospodarstvenici o natječajima za javne nabave u okviru EU, a posebno je istaknula projekt Hitrorez s kojim će se preispitati cjelokupna legislativa radi uklanjanja normativnih i administrativnih zapreka razvoju poduzetništva.

Borić je najavila i projekt “Hrvatska izvozna ofenziva”, koji je u fazi pripreme, a koji bi trebao trajati do 2010. godine. Također je napomenula komorsku ovlast vođenja očevidnika nekretnina i pokretnina u ovršnom postupku, čija će prodaja biti povjerena tvrtkama. Trenutno 17 tvrtki udovoljava uvjetima natječaja čime će se utvrditi mreža javnih koncesionara.