Očekuje se nastavak rekordne 2005. godine
Snažan razvoj domaće financijske industrije nastavlja se, klima na domaćem tržištu kapitala izrazito je povoljna, a fond menadžeri smatraju da će i ove godine ulagačima osigurati izdašne, dvoznamenkaste prinose
Pišu: Lidija Kiseljak i Hrvoje Mateljić
Ulaganje novca u investicijske fondove postala je u posljednje vrijeme već uobičajena tema na kavama. To pokazuje dovoljni stupanj razvijenosti našega društva u pogledu ulaganja. Dodatni element koji privlači ulagače na kupnju udjela u fondovima jesu sve niže kamate na štednju u bankama. Prinosi koji se mogu ostvariti u fondovima mnogo su veći. Ulaganje u investicijske fondove ima u svijetu dugu tradiciju, dok su kod nas ‘otkriveni’ tek prije nekoliko godina. Prošla je godina označila afirmaciju fondova na domaćem tržištu, jer je rast imovine povećan 100 posto, s 4 milijarde kuna potkraj 2004. na gotovo 10 milijardi potkraj prošle godine, kaže Pierre Matek iz ZB Investa. Do kraja ovogodišnjeg ožujka imovina je porasla za gotovo dodatnih milijardu kuna. Iza svakog fonda stoji depozitna banka, čime je ulaganje u fondove sigurnije.
Naime, na dnevnoj bazi obavlja se kontrola svake transakcije koju fond obavlja, a za svaku transakciju mora se dobiti odobrenje depozitne banke, kaže Igor Noršić iz ICF-a. Kontrolu transfera obavlja i Hanfa. Na kraju svakoga dana IF imaju bilancu, pa se na taj način svaka nepravilnost odmah može uočiti. Ako pak uistinu dođe do poremećaja na tržištu ili veće nepravilnosti u fondu, odnosno njegove likvidacije, ulagači su opet zaštićeni. Tada kroz depozitnu banku svaki ulagač u fond dobiva proporcionalni dio svog uloga iz imovine fonda, ili pak depozitna banka prodaje imovinu i isplaćuje ulagače u novcu.
Četiri vrste fondova
Na tržištu djeluju novčani, obveznički, dionički i uravnoteženi fondovi. Koji od njih izabrati ovisi o željenom vremenu za ulaganje, riziku koji je ulagač spreman preuzeti te prinosu koji želi ostvariti.
Novčani su fondovi najkonzervativniji. Uglavnom ih koriste tvrtke kao instrument cash menadžmenta. Naime, svaki višak novca na transakcijskom računu poželjno je makar i na nekoliko dana uložiti u novčani fond i na uloženo dobiti uvećana sredstva. Za razliku od novčanih fondova, kod ostalih se preporučuje ulaganje na dulji rok. Kod obvezničkih minimalno pola godine, uravnoteženih pola godine do godinu dana, a dioničkih minimalno godinu dana, preporuke su fond menadžera. Osobama koje žele ostvariti maksimalne prinose u sljedećih nekoliko godina preporučuje se ulaganje u dioničke i mješovite fondove koji strukturu ulaganja usmjeravaju na domaće tržište te tržište tranzicijskih zemalja, kažu u KD Investmentsu. Ta tržišta donose veće prinose na različite financijske instrumente, zbog nedovršenih privatizacijskih aktivnosti i podcijenjenosti dionica kvalitetnih kompanija, nerazvijenosti tržišta, a imaju odlične razrađene strategije i ciljeve. Pitanje koje je svim sadašnjima i budućim ulagačima na umu svakako je hoće li se tako dobra godina kao što je bila 2005. ponoviti i u 2006. Vršitelj dužnosti predsjednika Uprave Ilirika Investmentsa Zoran Ilić očekuje da će se slični rezultati ponoviti. Za fondove kojima društvo upravlja očekuje rast na godišnjoj razini od 27 do 33 posto (za fond Ilirika JIE), odnosno 23 do 28 posto (za fond Ilirika JIE Balanced).
Savjeti ulagačima
- Svaki višak novca na transakcijskom računu dobro je makar i na nekoliko dana uložiti u novčani fond, +i na uloženo dobiti uvećana sredstva. - S obzirom na vrijeme ulaganja, za novčane i obvezničke fondove preporučuje se kratkoročno ulaganje, dok bi za mješovite fondove preporučljivo bilo ulaganje od 1 do 3 godine, a za dioničko dulje razdoblje od 3 godine. - Agresivna strategija, tj. periodične uplate (mjesečne) u dionički ili mješoviti fond, naravno s količinom novca koja im nije potrebna u kraćem razdoblju u budućnosti
- Postotak osobnog portfelja uloženog u sigurne instrumente - depozite, obveznice, stambenu štednju... - trebao bi biti jednak broju godina ulagača. Ostatak se preporučuje uložiti u dionice.
- Tržište kapitala u Hrvatskoj ostvarilo je rekordne domete u 2005., ponajprije u iščekivanju pozitivnih vijesti o približavanju Europskoj uniji. Pregovori su počeli u listopadu, a fokus investitora se s političkih elemenata preselio na poslovne strategije kompanija koje donose rast prodaje i dobiti. Rast cijena dionica, dakle, primarno će određivati ostvareni rezultati kompanija. Kao primjer bismo izdvojili dionice brodarskih kompanija, koje su iskoristile ekspanziju pomorskoga tržišta, značajno povećale dobit, što se odrazilo na izuzetni rast cijene tih dionica - kaže Ilić i dodaje da su građani počeli dio oročenih sredstava iz banaka prebacivati u investicijske fondove, 'što znači da su ljudi počeli prepoznavati fondove kao institucije u kojima se može ostvariti veća zarada'.
I u 2006. godini dionice hrvatskih kompanija prevladavat će u strukturi imovine Ilirike JIE.
- Bez obzira na izuzetni rast cijena dionica u 2005. godini, hrvatsko tržište kapitala još donosi najpovoljniji omjer prinosa i rizika. Strategija fonda i nadalje će se temeljiti na fundamentalno podcijenjenim dionicama koje imaju značajni potencijal rasta. Takva je strategija u protekloj godini donijela ulagačima u fond atraktivne prinose i vjerujemo da će se njena uspješnost potvrditi i u sljedećoj godini. U prošloj je godini došlo do cjenovnog rasta mnogih kompanija, ali taj rast nije pratio rast prometa. Upravo u rastu prometa tih dionica pružit će se prilika za daljnji rast, u čemu će participirati i Ilirika JIE. U sektoru gospodarstva procjenjujemo da najveće šanse za rast ima turistički sektor, ali pozorno treba pratiti i ostale, poput brodarstva te prehrambene industrije, a kao i dosad valja pratiti i proces privatizacije - smatra Zoran Ilić.
Šarenilo situacija u prošlosti
Ulaganja na hrvatsko tržište nisu uvijek donosila tako bogate prinose kao prošle godine.
- U vezi s ulaganjem u posljednjih pet godina situacija je bila prilično šarolika. Može se reći da su se značajno viši prinosi mogli ostvarivati na međunarodnim tržištima kapitala. No od 2003. godine, razvojem domaćega financijskog sustava, uvođenjem obvezne JDD kotacije te rastom interesa ulagača za fondove (što je koincidiralo padom kamatnih stopa na tržištu i u bankama te razvojem novih štedno-ulagačkih proizvoda) domaće je financijsko tržište postalo vrlo zanimljivo za ulaganje. Na njemu je bilo (i još je) moguće osigurati mnogo više prinose nego na međunarodnim tržištima. Očekujemo da će takva situacija potrajati još koju godinu, a najveći rast očekujemo u državama bivše Jugoslavije, gdje smo preko ZIF-a Breza Investa prisutni godinama - kaže Goran Dobrojević, predsjednik Uprave varaždinskoga Global Investa, člana Fima grupe.
- Za klimu na domaćem tržištu kapitala može se reći da je izrazito povoljna i očekujemo da ćemo i ove godine našim ulagačima osigurati izdašne, dvoznamenkaste prinose. Hrvatska je ‘u predvorju Europske unije’, što rezultira velikim zanimanjem domaćih tako i stranih ulagača. Osim toga, nastavlja se snažan razvoj domaće financijske industrije, a osobito u segmentu našeg djelovanja, investicijske fondove - smatra Dobrojević. I Tomislav Tukić, predsjednik Uprave i fond menadžer splitskog ST Investa dijeli optimizam svojih kolega u vezi s perspektivama u 2006. godini, očekujući da će prinosi biti još veći nego prošle godine.
Otvoreni investicijski fondovi
ZB INVEST – društvo za upravljanje investicijskim fondovima Zagrebačke banke
Društvo upravlja sa šest fondova – ZB plusom, ZB trendom, ZB Globalom, ZB bondom, ZB europlusom i ZB euroaktivom. Na kraju ožujka vrijednost imovine fondova bila je 3,4 milijarde kuna, a broj individulanih ulagača porastao je na njih 40.000.
ZB plus je najveći novčani i najveći investicijski fond u Hrvatskoj. Ulaganjem u taj fond ostvaruje se prinos uz najmanji rizik. ZB plus ulaže u kunske instrumente, najsigurnije domaće i strane vrijednosne papire: trezorske zapise Ministarstva financija, državne obveznice i druge vrijednosne papire koje izdaje i za koje jamči država, dužničke vrijednosne papire domaćih izdavatelja te strane vrijednosne papire visokoga kreditnog rejtinga.
ZB europlus denominiran je u eurima i namijenjen ulagačima koji se žele zaštititi valutnom klauzulom. Fond pruža sigurnost, jer se većina imovine ulaže u nerizične i niskorizične vrijednosne papire. Većina ulagača su fizičke osobe. ZB bond je obveznički fond koji donosi primjereni prinos vezan uz njegovu nisku rizičnost. Imovina fonda ulaže se u kvalitetne domaće i strane obveznice ili u fondove koji ulažu u kvalitetne obveznice. Više od polovine imovine odnosi se na male ulagače, odnosno fizičke osobe. ZB trend je uravnoteženi fond koji imovinu ulaže u dionice i obveznice. 70 posto ulaganja imovine odnosi se na dionice, a 30 posto na obveznice. Gotovo 90 posto ulagača u ovaj fond su fizičke osobe. Preporučeni rok ulaganja je iznad tri godine zbog ostvarenja više stope prinosa. ZB global također je uravnoteženi fond, ali kod njega 70 posto ulaganja ide u obveznce, a 30 posto u dionice. I u ovaj fond novac najviše ulažu fizičke osobe. Preporučeno vrijeme ulaganja je iznad tri godine. ZB euroaktiv je najmlađi fond ZB investa, a imovina fonda ulaže se u dionice na europskim tržištima. Preporučuje se ulaganje od najmanje pet godina. Prinosi mogu biti visoki, ali je potrebno i prihvaćanje rizika.
PBZ Invest – društvo za upravljanje investicijskim fondovima Privredne banke Zagreb
Fondovi PBZ investa na kraju ožujka imali su 15.000 ulagača.
PBZ novčani je, kao što i sam naziv kaže, novčani fond, koji donosi siguran prinos. Kao i svi novčani fondovi i kod ovoga se imovina fonda ulaže u vrijednosne papire koji donose stalne i stabilne prihode. Rizik je minimalan. Preporučeno vrijeme ulaganja je od nekoliko dana do jedne godine.
PBZ Kunski novčani fond ulaže u sigurne vrijednosne papire denominirane u kunama, a koji donose stalne i stabilne prihode. Sigurnost ulaganja je visoka. Ova vrsta ulaganja je supstitut ulaganja na žiro i tekuće račune ili kratkoročna kunska oročenja. Preporučuje se vrijeme ulaganja od nekoliko do godine dana.PBZ Euro novčani fond ulaže u vrijednosne papire denominirane u eurima. Preporučeno vrijeme ulaganja je godina dana. Ulaganjem u ovaj fond omogućava se očuvanje vrijednosti uloženog novca, bez obzira dođe li i do slabljenja kune. PBZ Dollar ponajprije je namijenjen ulagateljima koji posjeduju dolarsku imovinu ili onima koji imaju dolarske prihode ili obveze. Ulagačima se omogućava veći prinos od klasične štednje u dolarima. Imovina fonda ulaže se u vrijednosne papire denominirane u dolarima, a izdaje ih SAD te države članice EU i OECD-a. Preporučuje se ulaganje od najmanje godinu dana. PBZ Bond je obveznički fond koji ulaže u obveznice u zemlji i inozemstvu. Takvo ulaganje pruža sigurnost i veći prinos u odnosu na klasično devizno oročenje. Preporučuje se ulaganje od minimalno godine dana.
PBZ Global je uravnoteženi fond koji ulaže u domaće i strane dionice i obveznice. Namijenjen je ulagačima koji namjeravaju držati sredstva najmanje godinu dana u fondu. PBZ Equity počeo je s radom u rujnu prošle godine. Imovina fonda ulaže se u dionice, uglavnom domaće. Ulaganjem u ovaj fond mogu se ostvariti visoki prinosi, ali s preporukom dugoročnog ulaganja, odnosno iznad tri godine, kako bi na taj način i rizik bio manji.
Raiffeisen Invest
Raiffeisen Cash je novčani fond koji isključivo ulaže u depozite, trezorske zapise i ostale kunske instrumente najkvalitetnijih izdavatelja. Namijenjen je ulagačima kojima treba pristup uloženom novcu u skoroj budućnosti, ali uz stabilan prinos i mali rizik. Raifeisen bonds je najveći obveznički fond u Hrvatskoj koji ulaže u najkvalitetnije domaće i strane obveznice. Preporučuje se ulaganje na dulji rok, odnosno iznad godine dana, i ulagačima kojima je stabilnosti i sigurnost uloženih sredstava važnija od prinosa. Raifeisen Balanced je najveći uravnoteženi fond u Hrvatskoj namijenjen fizičkim i pravnim osobama koje žele ostvariti optimalnu kombinaciju putem neizravnog ulaganja u dionice i obveznice. Omjer ulaganja u domaće i strane dionice i obveznice je 50 prema 50. Preporučuje se ulaganje od najmanje dvije godine. Raiffeisen active je dionički fond koji ulaže u dionice na tržištima SAD-a, Japana i Europe. Ulaganjem u ovaj fond mogu se ostvariti visoki prinosi. Kao i svaki dionički fond, rizičan je, pa se stoga i preporučuje ulaganje ne manje od tri godine.
Raiffeisen Central Europe dionički je fond koji ulaže na tržištima regije, uključujući i Hrvatsku. Namijenjen je ponajprije fizičkim osobama koja su spremna na rizik, ali očekuju i visoke prinose. Preporučeno vrijeme ulaganja je dulje od tri godine.
Erste Invest
Erste Invest, društvo za upravljanje investicijskim fondovima Erste&Steiermärkische banke upravlja s četiri fonda. Erste Money je novčani fond s malim rizikom, a daje mogućnost ostvarivanja većih prinosa od računa prema viđenju uz podjednaku likvidnost. Erste bond je obveznički fond namijenjen ulaganju iznad godine dana u kojem je moguće ostvariti prinos veći nego u novčanom fondu, a uz sigurnost koju pružaju obveznice i minimalne oscilacije cijene udjela.
Erste Balanced je mješoviti fond u kojemu se preporučuje ulaganje na dulji rok, odnosno iznad dvije godine. Imovina fonda ulaže se u dionice, što omogućava veće prinose te ulaganje u obveznice koje pružaju sigurnost. Erste Adriatic Equity je dionički fond namijenjen aktivnim ulagačima koji putem ulaganja u dionice očekuju visoke prinose, a spremniji su ulagati na dulji rok, tj. iznad tri godine. Ovaj je fond rizičniji, ali donosi i veće prinose.
CAIB Invest
CAIB Invest upravlja select investicijskim fondovima, a njihova je neto imovina potkraj ožujka iznosila 340 milijuna kuna. Select novčani namijenjen je kratkoročnom plasiranju viška kunskih sredstava. Ulaganje ima svojstvo neoročene štednje, ali se pritom ostvaruje značajno viši prinos u odnosu na štednju u bankama. Preporuka ulaganja je od nekoliko do godine dana. Ove se godine očekuju nešto manji prinosi u novčanim fondovima u odnosu na one u prošloj.
Select eurobond namijenjen je konzervativnim štedišama koji preferiraju ulaganja u državne obveznice. Preporučuje se ulaganje na srednji i dulji rok, odnosno iznad godine dana. 73 posto imovine u ovom fondu odnosi se na pravne osobe.Select Europe je fond namijenjen ulagačima zainteresiranima za ulaganja na srednji i dulji rok, od tri godine na dalje. 80 posto portfelja ulaže se u dionice hrvatskih kompanija, a ostalih 20 posto u dionice 200 najvećih europskih kompanija, sastavnica DJ STOXX LARGEA.
Hypo-Alpe-Adria Invest
Hypo-Alpe-Adria Invest upravlja s četiri investicijska fonda. Prema analizi To-one.com njegovi dionički i mješoviti fond imaju najmanji rizik ulaganja na tržištu. HI cash je novčani fond namijenjen ulaganju na kratki rok. Nanižeg je stupnja rizika i konzervativnog prinosa. Ulaže se u kratkoročne i likvidne vrijednosne papire fiksnog prinosa te u depozite.Hi conservative je obveznički fond konzervativnih prinosa i niskog stupnja rizika. Maksimalno se 15 posto ulaže u dionice, a minimalno 80 posto u obveznice. Preporučuje se vrijeme ulaganja od najmanje tri godine.
Hi balanced je mješoviti fond uravnoteženih prinosa i stupnja rizika. 50 posto ulaže se u dionice, a ostalih 50 posto u obveznice. Preporučuje se ulaganje od tri do pet godina.
Hi growth je dionički fond s najvećim rizikom, ali i s mogućnošću najviših prinosa. Minimalno se 70 posto imovine ulaže u dionice, a 20 posto u obveznice. Preporučuje se vrijeme ulaganja od pet godina nadalje.
ICF Invest
ICF Money Market novčani je fond koji sredstva ulaže u novčane depozite kod financijskih institucija, dužničke vrijednosne papire u zemlji i inozemstvu, trezorske zapise Ministarstva financija i udjele u fondove u koje ulažu u novčane depozite i dužničke vrijednosne papire. Takvo ulaganje omogućava ulagateljima atraktivni prinos. Rizici su mali, a odnose se na, primjerice promjenu cijena vrijednosnih papira, promjenu tečaja, kreditni, politički rizik ili rizik promjene poreznih propisa. Najmanji iznos početnog ulaganja je 100 kuna. Ulazna i izlazna naknada ne naplaćuje se.
ICF Fixed Income ulaže sredstva u dužničke vrijednosne papire domaćih i stranih izdavatelja, državne i municipalne dužničke vrijednosne papire u zemlji i inozemstvu, udjele u otvorenim investicijskim fondovima, blagajničke zapise i trezorske zapise, zamjenjive obveznice, repo sporazume i novčane depozite kod financijskih institucija. Disperziranim ulaganjem ostvaruje se i manji rizik od izravnog ulaganja. Najmanji početni iznos ulaganja je 1000 eura, plativo u kunskoj protuvrijednosti. ICF Balanced ulaže 50 posto imovine u dionice domaćih i inozemnih izdavatelja, a ostalih 50 posto dužničke vrijednosne papire domaćih i stranih izdavatelja, te novčane depozite kod financijskih institucija. Ovakvim se ulaganjem ostvaruje disperzija rizika. Namijenjen je ulagačima spremnima prihvatiti nešto veći rizik nego u novčanim fondovima, ali istodobno ostvariti i veći prinos. Najmanji početni iznos ulaganja je 100 kuna.
HPB Invest
HPB Invest najmlađe je društvo za upravljanje investicijskim fondovima Hrvatske poštanske banke. Četiri fonda počela su s radom u listopadu prošle godine. Tijekom prošle godine, kažu u HPB Investu, najviše se isplatilo ulagati u Global fond. Imovina fondova trenutačno iznosi oko 270 milijuna kuna. HPB novčani fond ima konzervativnu strukturu ulaganja, a imovina se ulaže u najsigurnije financijske instrumente tržišta novca, poput trezorskih zapisa, blagajničkih, komercijalnih zapisa i drugih kratkoročnih vrijednosnih papira. Namijenjen je ulagačima koji žele nešto veće prinose od kamata kod klasične štednje.HPB Obveznički fond namijenjen je investitorima koje žele sigurnost ulaganja na dulji rok i manje oscilacije. Fond imovinu ulaže u prvoklasne hrvatske i svjetske obveznice. Minimalni ulog je 100 eura.
HPB Global fond je uravnoteženi fond koji ulaže u domaće i inozemne obveznice, dionice, instrumente tržišta novca te u druge investicijske fondove. Ulaganjem u dionice ostvaruju se bolji prinosi, a ulaganjem u obveznice postiže se sigurnost. Minimalni ulog je 400 kuna.
HPB dionički fond namijenjen je ulagačima koji na dulji rok žele ostvariti visoke prinose. Fond ulaže u dionice domaćih i stranih izdavatelja koje kotiraju u zemljama regije, OECD-a i Cefte. Minimalni je ulog 400 kuna.
KD investments
KD investments je društvo za upravljanje investicijskim fondovima osnovano 1997. godine s prvotnim imenom Fondinvest, a prvi fond KD Victoria počeo je s radom dvije godine kasnije. To je i prvi dionički fond koji je počeo raditi u Hrvatskoj. KD Victoria je dionički fond, zbog čegaje i dinamičan, pa vrijednost udjela može oscilirati. Preporučuje se ulaganje na dulji rok, kada se mogu i očekivati bolji prinosi. Fond ulaže u dionice na domaćem i stranom tržištu, a u portfelju su, primjerice dionice Plive, Podravke, Adris grupe, Končara, Kraša, ali i Peugeota, Bayera i sl. 95 posto ulagača u fond su fizičke osobe. Od tri fonda kojima upravlja KD investments ovaj je fond prošle godine ostvario najbolji prinos, 28,73 posto. Primjerice, na uloženih 10.000 kuna u ovaj fond prošle godine ulagač je mogao povećati imovinu na 12.873 kune.
KD Adria Bond je obveznički fond, namijenjen ulaganju na srednji rok. Namijenjen je ulagačima kojima je važna stabilnost i umjeren rast uloga, bez većih oscilacija, ali uz istodobno postizanje većeg prinosa od oročenih sredstava.KD Balanced umjereno je konzervativni fond te samim time ‘njeguje’ i načelo profitabilnosti i načelo sigurnosti. Fond je počeo s radom sredinom siječnja, a nakon dva i pol mjeseca ostvario je prinos od 4,67 posto.
InterCapital Asset Management (ICAM)
InterCapital Asset Management (ICAM) upravlja fondom Capital One - obvezničkim fondom. Namijenjen je ulagačima koji žele povećati prinos od ulaganja dijela svoje imovine bolji od drugih mogućnosti ulaganja poput novčanih fondova ili oročenih depozita u bankama. Preporučuje se vrijeme ulaganja od dvije do tri godine.
Ilirka Investments
Ilirika je regionalna kompanija prisutna u segmentima brokerskog poslovanja i investicijskih fondova na hrvatskom, slovenskom, makedonskom, bosanskohercegovačkom, rumunjskom te tržištu kapitala u Srbiji i Crnoj Gori. Društvo za upravljanje fondovima Ilirika Investments od četiri vrste fondova (dionički, obveznički, mješoviti i novčani) zasad nudi dva: Ilirika Jugoistočna Europa (dionički) i Ilirika JIE Balanced (mješoviti). U strukturi ulagača brojčano prevladavaju fizičke osobe, ali u ukupnoj vrijednosti portfelja, koji je za otvoreni dionički investicijski fond JIE 55 milijuna kuna, a za otvoreni mješoviti fond Ilirika JIE Balanced 26,5 milijuna kuna, značajan udjel imaju i pravne osobe.
Global Invest
Društvo ima sedmero zaposlenih, a upravlja s više od 90 milijuna kuna, od čega je više od 50 milijuna kuna u zatvorenom investicijskom fondu ZIF Breza-Invest, 35 milijuna kuna u otvorenom investicijskom fondu Global Equity, a ostatak je uložen u obveznički fond Global Bond, koji je počeo raditi početkom 2006. godine. U fondovima su podjednako zastupljeni i mali, ali i mnogo veći institucionalni ulagači, uglavnom poduzeća koja putem naših fondova ulažu viškove novca na dulji rok.
ST INVEST
ST invest osnovan je 2000. godine (do 2004. društvo se zvalo TT INVEST) i danas ima šestero zaposlenika. U vrijeme osnivanja bilo je jedino društvo za upravljanje investicijskim fondovima na području Dalmacije te je među prvima dobilo odobrenje za rad Komisije za vrijednosne papire i tako postalo jednim od začetnika fondovske industrije u Hrvatskoj.
Od upravljanja jednim fondom pri osnutku društvo je proširilo područje svog djelovanja na još četiri fonda: ST Global Eguity, ST Balanced, ST Euro Bond i ST Cash. Pritom su u ST Global Equity i ST Balanced 75 posto članov fizičke, a 25 posto pravne osobe, dok u ST Euro Bondu, ST US Bondu i ST Cashu među ulagačima dominiraju pravne osobe (95 posto).
OTP Invest
OTP banka novi je igrač na tržištu fondova. Ima tri otvorena investicijska fonda: OTP novčani, OTP euro obveznički i OTP uravnoteženi. Svi fondovi posluju tek od prosinca prošle godine (euro obveznički i uravnoteženi od 15. prosinca, a novčani od 27. prosinca). Da je netko uložio 100.000 kuna u OTP uravnoteženi 15. prosinca 2005. do 31. ožujka 2006. bi zaradio 18.420 kuna.
Kako objašnjavaju u OTP Investu, najrizičniji je OTP uravnoteženi koji je fokusiran na domaće tržište dionica i obveznica, dok je najsigurniji ,tj. najkonzervativniji OTP novčani fond. OTP novčani fond je prije svega pogodan za upravljanje likvidnim sredstvima kompanija i pojedinaca. Za dugoročnija ulaganja svakako bismo preporučili ili OTP uravnoteženi ili OTP euro obveznički, predlažu u OTP Investu.