Očekujem rast opsega građevinskih radova

IGH se poglavito orijentirao na projektni posao, što je izvoz znanja, ponajprije stoga što je veoma rizično, ali i lagodnije, a prodajete naše komparativne prednosti, znanje i golemo iskustvo

Razgovarao: Igor Škevin
[email protected]

Doktora Juru Radića, direktora Instituta građevinarstva Hrvatske, intervjuirali smo u tjednu nakon potpisivanja šest ugovora o strateškoj suradnji s najvećom ruskom građevinskom tvrtkom Stvoritelnim kombinatom Most. Ugovorima su osnovane tri tvrtke u zajedničkom vlasništvu IGH i SKM-a, a IGH je dobio projekte u Rusiji vrijedne 2,5 milijardi dolara.
Radić, najpoznatiji hrvatski projektant mostova, koji se sav ozari kad razgovor krene na područje mostogradnje, dva je tjedna prije ugovora sa SKM-om potpisao sporazum s Ruskom akademijom inženjerstva o osnivanju zajedničkog instituta građevinarstva u Moskvi, pa se može reći da je Radić već donekle osvojio rusko tržište. Na početku razgovora u strogo funkcionalno uređenoj sobi, kojom dominira ogromno ulje na platnu na kojemu je naslikan lučni betonski most, postavljeno iznad njegove fotelje, zanimalo nas je stanje na hrvatskom građevinskom tržištu.
- Polazište s kojeg promatram to stanje jest činjenica da je Hrvatska prošle i prethodnih godina investirala u građevinarstvo oko devet posto bruto nacionalnog dohotka, a da zemlje Europe investiraju oko 12 posto, neke investiraju i 15-16 posto, kao što je primjerice Portugal, koji investira 15 posto. Očekujem da će tržište, ali i naš rad, rasti i u postotku i u apsolutnom iznosu jer bruto nacionalni proizvod raste.

• Što će se graditi kad završi gradnja autocesta?

- To me često pitaju. Apsolutno će biti posla, jer nema napretka ako se ne gradi - ništa ne možete raditi ako nemate zgradu, nema liječenja bez bolnice, ni proizvodnje bez tvornice, a usudio bih se reći ni molitve bez crkve. Očekujem povećanje volumena građevinskih radova, ali i njihovu preraspodjelu - umjesto na gradnji autocesta, više će se raditi na održavanju autocesta, bit će više inženjerskog potencijala. Tako sam siguran da Hrvatska treba nove elektrane; nuklearka u građevinskom smislu vrijedi više nego autocesta Zagreb-Split. Sasvim sigurno bit će više posla nego do sada. Situacija nakon završetka autoceste viđena je, primjerice u Austriji. Kad se završi osnovna mrežu autocesta, radi se superbrza željeznica. Tunel između Italije i Švicarske, Gothard, skuplji je od jedne autoceste. Nakon toga se ide u sljedeći korak u razvoju države, gradi se plinovod, koji je baza novoj industriji u Dalmaciji. Moraju se graditi i nove tvornice - bez toga se ne može razviti Hrvatska, ne možemo se razvijati samo na turizmu i trgovini, imamo potencijala za kemijsku, prerađivačku i građevinsku industriju. Moguće je graditi mnogo važnih razvojnih projekata, poput metroa u Zagrebu.    

• Hoće li domaća građevinska operativa imati problema pri preorijentaciji s cestogradnje na druge grane graditeljstva?

- Mislim da cijeli hrvatski građevinski sektor ima dobru perspektivu. Neke tvrtke su ispred drugih, nekima mi otvaramo vrata, neki nama. U Albaniji smo pobijedili na natječaju nadzora nad gradnjom jedine autoceste koja se gradi u njoj, a koju gradi svjetski poznati Bechtel, koji sada nadzire IGH. Nadam se da ćemo u Albaniji i u Rusiji odraditi pionirski posao, prednost je kad mi isprojektiramo neki objekt, pa za nama dolaze tvrtke koje to znaju odraditi. Obrnuti primjer je Konstruktor. On je ušao u Katar, gdje gradi najveće prometno čvorište u državi, a sada smo pozvani i mi da projektiramo druga cestovna čvorišta.

• Stječe se dojam da u našem građevinarstvu teku med i mlijeko.

- Kad govorimo o ukupnom građevinarstvu, i ako mislite na radnike s lopatama, tu je ozbiljan problem nedostatka radne snage. Jako se oskudijeva u kvalitetnim radnicima. To smo vidjeli i u našoj tvrtki, pa zato pokušavamo privući najbolje kadrove i tu smo najveći u ovom dijelu svijeta. U IGH d.d. radi nešto više od 1.000 zaposlenih, od čega je oko 700 inženjera, a više od 70 posto ukupnog broja zaposlenih ima visoku školsku spremu, a među njima je 101 doktor i magistar znanosti. Važna nam je koncentracija znanja, a pri tome su nam članovi komore građevinskih inženjera najvažniji. IGH ih ima 350, a prvi sljedeći naš konkurent ima ih manje od 40. Prošle, 2007. godine, zaposlili smo 70 novih inženjera, što je više od broja koji imaju i najveće tvrtke kod nas. Nismo zapošljavali samo pripravnike nego i vodeće ljude. Tako je k nama došao i najpoznatiji Hrvat u svijetu građevine prof. dr. sc. Joško Ožbolt, profesor na Sveučilištu u Stuttgartu. On će raditi u IGH-u pola radnog vremena, a pola u Stuttgartu. Budući da je kreator mnogih građevinskih softvera, razvijat će ih u IGH-u. Koncentracija ljudi nam je jako važna, ali je ona u ovoj tvrtki bitna već niz godina, i prije mog dolaska na njeno čelo. Posljedica toga je to što smo sagradili i vrhunski opremili nove laboratorije. Sljedeći mjesec je svečano otvorenje novoga središnjeg laboratorija s čak 5.000 četvornih metara laboratorijskog prostora, u kojemu se nalazi 50-ak pojedinačnih laboratorija. Svaki od njih je akreditiran prema proceduri Europske unije, pa svaki papir koji izađe iz IGH vrijedi u EU. IGH je prva tvrtka u Hrvatskoj prema broju akreditiranih laboratorija i procesa.

• IGH ima dugu tradiciju ulaganja u laboratorije...

- U Hrvatskoj je u posljednjih 15 godina na djelu veliki investicijski ciklus. IGH nije dijelio profit, nego je investirao u svoj razvoj, što je najvidljivije ako se usporede tri kuće koje su prije 20 godina bile iste: IMS (nekadašnji Institut za ispitivanje materijala) u Beogradu, IGH u Zagrebu i ZRMK u Ljubljani. Danas je IGH 20 puta veći od IMS-a i 10 puta veći od ZRMS-a prema baš svim pokazateljima.

• Jesu li naši građevinari nešto naučili od multinacionalnih korporacija koje su gradile ceste po Hrvatskoj, poput Bechtela i Bouyguesa?

- Upravo sam ja zaslužan za dolazak Bechtela u Hrvatsku jer sam kao ministar potpisao ugovor s tom tvrtkom. S današnjega gledišta, Bechtel je bio izvrstan poslovni potez jer je vukao našu građevinsku operativu naprijed i naše tvrtke naučio što je to kompetencija. Naše su se tvrtke uz multinacionalke naučile svjetskom načinu rada. Bechtel nas je tjerao da se prilagodimo novom načinu rada i projektantskog i nadzorničkog.

• Koliko su naše tvrtke konkurentne u odnosu na svjetske multinacionalne divove s obzirom na nisku učinkovitost naših radnika?

- U nekim područjima građevinarstva, kao što je niskogradnja, mislim da u svakom pogledu pripadamo europskom i svjetskom vrhu, a u nekima, kao što je zgradarstvo, valja se još učiti i primjenjivati nove tehnologije. Ukupno gledano, građevinarstvo je jedna od kvalitetnijih hrvatskih industrijskih grana i potencijalnijih izvoznih sektora. Možemo graditi jednako dobro, ponekad i bolje od potencijalne konkurencije, a cijenom smo konkurentni, pa imamo sve preduvjete za dobivanje poslova.

• Građevinarstvo mnogi uzimaju kao primjer dugačkoga investicijskog ciklusa. Kako to utječe na financiranje građevinskih projekata?

- Iako je IGH na tržištu najpoznatiji po projektantskim poslovima, neke je projekte dobio i kao izvođač, poput uređenja jezera Bundeka u Novom Zagrebu, Ban centra na mjestu Gradskog podruma u blizini zagrebačkog Jelačićeva trga i kompleksa Radeljević-Libertas u Dubrovniku, a neke od njih radi za tržište. Imamo problema u usporedbi s konkurencijom, pogotovu stranom, jer je tada nama kapital skuplji. Cijena kapitala je jako vidljiva pri gradnji stadiona i dvorana u temeljnoj cijeni građenja, kao što je to bilo na nekim nedavnim natječajima u Hrvatskoj na kojima su pobjeđivali strani konkurenti. Čim se uključi cijena financiranja, mi, domaće tvrtke, nepovoljniji smo te ćemo, kao što izlazimo na svjetsko tržište s poslom, morati izaći i u traženje kapitala. Za to je potrebno ispuniti neke preduvjete, ali smo na putu da pokušamo i to, pa ćemo time sigurno sniziti cijene. Pojednostavljeno rečeno, zato što je građevincima skup kapital u Hrvatskoj, ne mogu se javiti kao nositelji investicije za neki posao u inozemstvu. Ali u radu za poznatog investitora mi smo konkurentni. Naravno, tu vrhnje pobere onaj tko ima i novac, pa može kupiti zemljište i unajmiti projektante te izvođače i na kraju prodati stanove ili poslovne prostore.

• Spomenuli ste da je gradnja nuklearne elektrane građevinski veća od autoceste. Bi li se naši građevinari snašli ako bi, nakon gradnje Dalmatine, počeli graditi nuklearku?

- Graditeljstvo je vrlo raznoliko i, na našu sreću, uspjeli smo postići prednost jer smo gradili i projektirali većinu građevina. Ako ste se dobro usavršili mostogradnju, mnogo ćete se lakše prilagoditi gradnji brana nego ako niste ništa gradili. Još je bolje ako možete iskoristiti sličnosti. Tako će se gradnja pilota podmorskog temeljenja na luci u Pločama jako dobro iskoristiti pri temeljenju mosta Pelješac.

• Koliko je konkurentna naša mostogradnja u svijetu?

- Znate onu o dalekom dosegu dobra glasa. Sudite li prema tome, za nas se jako čuje čak do Kine. Naime, profesor Bao-Chun Chen, dekan građevinskog fakulteta Sveučilišta u kineskom gradu Fuzhou u tamošnjoj provinciji Fujian, na konferenciji o mostogradnji u Dubrovniku u svibnju 2006. izjavio je da su Kina i Hrvatska vodeće u svijetu u gradnji lučnog mosta te je predložio zajednički razvoj tih struktura. Projekt je prihvatilo i naše i kinesko ministarstvo znanosti. O nama vodeći ljudi u Kini kažu da smo u području mostogradnje najbolji u svijetu. Nemojte zaboraviti da je Pelješac najveći most koji se gradi u Europi.