Očekuju se daljnje korekcije kamata na kredite

Protekla godina na tržištu kredita građanstvu obilježena je vrhuncem agonije dužnika u švicarskim francima, ali i uspješnim programom subvencioniranja stambenih kredita kupcima novih stanova.

Tržište je na negativne sentimente reagiralo smanjenjem kamata na stare i nove kredite te uvođenjem kunskih kredita, pokazala je analiza portala Moj-bankar.hr. Kao najpozitivniji moment u 2011. izdvajaju projekt subvencioniranih stambenih kredita pomoću kojeg se prodalo gotovo 1500 novih stanova, a čijim će vlasnicima država prve 4 godine pokrivati polovicu mjesečnog anuiteta povoljnog stambenog kredita. Taj projekt je u ljeto oživio i letargično tržište nekretnina, a zbog velikog interesa su se već počele primati predbilježbe za ovogodišnji nastavak programa koji se očekuje u ožujku.

Početkom 2011. prosječna nominalna kamata top 10 banaka bila je 6,42 posto, da bi već par mjeseci nakon najpovoljniji 'subvencionirani' krediti bio 4,35 posto. Završetkom subvencioniranih kredita u listopadu, prosjek je bio 5,53 posto, da bi u 2012. ušli sa 5,55 posto.

Završni kvartal godine obilježile su akcijske ponude kunskih kredita koju je pokrenula HPB, a nastavile OTP i Volksbank sa kamatama 4,9 posto, odnosno 4,5 posto. Na žalost, obzirom na ograničeni i skuplji izvor financiranja, kunskim kreditima tek je manji broj banaka nekoliko mjeseci privlačio klijente, neke i sa drastično nižim kamatama od konkurencije. Trenutno samo četiri banke daju stambene kredite u eurima s kamatom ispod 5 posto.

Nenamjenski krediti početkom 2011. prosječno su se nudili s kamatom 8,85 posto, a u novoj 2012. sa gotovo istim prosjekom - 8,8 posto. U jesen, kada većina banaka povoljnijim kreditima pokušava 'uloviti' što više klijenata do kraja godine, prosjek je bio  8,24 posto.

Završetkom godine akcijski uvjeti kredita su završeni, veći broj banaka ušlo je u novu 2012. sa blago povećanim kamatama, a neke i sa postroženim uvjetima odobrenja kredita. Preliminarne statistike najjačih banaka za prošlu godinu govore o ipak minimalno povećanom kreditiranju građanstva, dok ostali bilježe stagnaciju ili pad potražnje.

Sasvim je sigurno da očekivane ekonomske prilike u sljedećoj godini neće ići u prilog jeftinijem izvoru financiranja hrvatskih banaka, pa možemo očekivati daljnje korekcije kamata ne kredite, ali posljedično i dobre kamate na štednju.  www.moj-bankar.hr