Od 2007. počinje usporavanje ekonomskog rasta

Pregrijavanje ekonomija baltičkih država te u manjoj mjeri Rumunjske i Bugarske glavni je izvor zabrinutosti za Thomasa Blatta Laursena, glavnog ekonomista Svjetske banke i glavnog autora Redovnog ekonomskog izvješća Svjetske banke o zemljama EU8+2 predstavljenog u zagrebačkom uredu Svjetske banke putem videoveze s Varšavom. U ovogodišnjem izvješću makroekonomska pozicija Hrvatske ocijenjena je relativno dobrom u odnosu na ostale zemlje regije

   Pregrijavanje ima pozitivan efekt u obliku visokih stopa rasta BDP-a, no Hrvatska je zajedno s Mađarskom na začelju te ljestvice s 4-postotnim ekonomskim rastom. Neki sektori su u Hrvatskoj bili u fazi pregrijavanja, poput, primjerice, trgovine nekretninama i tržišta kapitala, no Sanja Madžarević-Šujster, glavna ekonomistica za Hrvatsku Ureda Svjetske banke u Zagrebu smatra da je sredinom prošle godine došlo do stabilizacije cijena i u tim sektorima.

Tromjesečna ekonomska izvješća za zemlje EU-8, koja se objavljuju od ožujka 2004., sada su proširena kako bi uključila nove zemlje članice EU, Bugarsku i Rumunjsku, kao i posebni dodatak o Hrvatskoj, zajedno s osam srednjoeuropskih i baltičkih zemalja koje su pristupile EU 2004. godine. Novo Redovno ekonomsko izvješće o zemljama EU8+2 i posebni dodatak o Hrvatskoj objavljivat će se triput na godinu.

U ovogodišnjem izvješću makroekonomska pozicija Hrvatske ocijenjena je relativno dobrom u odnosu na ostale zemlje regije koje se muče s rastom proračunskih deficita, inflacijskim pritiscima i padom entuzijazma za uvođenje eura. Gospodarski rast u regiji je u 2006. dobio daljnji zamah, ali će se u 2007. vjerojatno donekle usporiti. Poslije toga, rekao je Laursen, rizici se značajno povećavaju, a nekim zemljama poput baltičkih te Bugarskoj i Rumunjskoj prijeti oštro usporavanje ekonomskog rasta. Problem koji Hrvatska dijeli s ostatkom grupe jest brzi kreditni rast u „tranzicijskim zemljama Europe“ i s njim povezanim ranjivostima.

Autori tvrde da prekomjerna stopa rasta kredita u nekim zemljama pridonosi pregrijavanju ekonomije i velikim vanjskim neravnotežama, posebice u baltičkim zemljama, Hrvatskoj i, u određenoj mjeri, u Rumunjskoj i Bugarskoj. Koncentracija novih kredita u sektoru stanovništva, posebice potrošačkih i stambenih, daje malen doprinos potencijalnome dugoročnom rastu, a istodobno stvara uvjete neodrživog rasta cijena imovine. Kao loš primjer niskih kriterija za dodjelu hipotekarnih kredita navodi se Poljska u kojoj je moguće dobiti i do 10 posto veći kredit od vrijednosti imovine koju se zalaže, dok u nekim zapadnoeuropskim zemljama kredit može biti najviše 50 posto vrijednosti založene imovine.

Prema Sanji Madžarević-Šujster, u Hrvatskoj će se vjerovatno ipak pričekati dok se ne vidi hoće li najnovije mjere HNB-a za ograničavanje kreditiranja iz siječnja, dati rezultate. No glavna ekonomistica za Hrvatsku upozorila je da su mjere monetarne politike za usporavanje zaduživanja gotovo iscrpljene i da će se rast kredita ubuduće morati kontrolirati fiskalnom odnosno poreznom politikom. Primjerice, država može ukinuti porezne olakšice za kamate na stambene kredite ili porezima na kamate opteretiti kreditiranje. (Hrvoje Mateljić)