Od 31 milijun kuna dokapitalizacije novi dioničari donijeli 12 milijuna

Zbog naslijeđenih dubioza dviju banaka iz kojih je nastala, Vaba je 2008. završila s gubitkom od 32,9 milijuna kuna i graničnom adekvatnošću kapitala od 12,1 posto. Stoga joj je dodatni kapital potreban kako bi sanirala iskazani minus u poslovanju te pojačala stopu adekvatnosti

piše Amir Kulenović
[email protected]

Ovih dana trebao bi biti završen proces dokapitalizacije Vaba banke kojim bi ona povećala temeljni kapital za 31 milijun kuna. S obzirom na to da se u ovo recesijsko vrijeme od gotovine teško odvojiti, svaka dokapitalizacija može se smatrati hrabrim potezom dioničara, no ono što privlači pozornost kod Vabe jest ulazak novih dioničara u vlasničku strukturu. Naime, oko 12 milijuna kuna uplatit će novi dioničari, Interfinance Mensura Jašarevića te tvrtka Finesa Capital, u kojoj glavnu riječ vode Josip Samardžija i Ratko Špirelja, bivši čelni ljudi Banke Kovanica.

Budući da pretežiti vlasnički utjecaj na Vabu ima Fima grupa Milana Horvata, može se zaključiti da su u Fimi odlučili prepustiti dio vlasništva nad Vabom novim dioničarima kako bi gotovinu čuvali za neke druge projekte jer je situacija na tržištu kapitala, na kojem je Fima podosta prisutna u Hrvatskoj ali i u regiji, i dalje dosta nesigurna. S druge strane, novim malim dioničarima vjerojatno je za njihove uloge obećana izdašna premija pri izlasku iz vlasničke strukture kada kriza počne jenjavati.

Prema preliminarnim podacima koje je objavio HNB Vaba je 2008. završila s gubitkom od 32,9 milijuna kuna i graničnom adekvatnošću kapitala od 12,1 posto. Stoga im je dodatni kapital potreban kako bi sanirali iskazani minus u poslovanju te pojačali stopu adekvatnosti koja bi im omogućila nesmetan rast.

- Rezultati u 2008. su na liniji našeg plana, odnosno i bolji od planiranih što se tiče operativnih rezultata. Napravili smo iskorak u rastu poslovanja, bilanca nam je premašila 1,4 milijarde kuna te smo po tome izbili među 20 najvećih banaka u Hrvatskoj - komentira prošlogodišnje poslovanje predsjednik Uprave Vabe Igor Čičak.

Naslijeđene dubioze

Čičak objašnjava kako je gubitak posljedica naslijeđenih dubioza dviju banaka iz kojih je Vaba nastala, Brodsko-posavske i Primus banke, naglašavajući kako su zaključno sa zadnjim danom prošle godine u potpunosti sanirali ili otpisali loše plasmane naslijeđene iz prošlosti.

- Čišćenjem aktive stvorili smo pretpostavke za kvalitetan budući rast - kaže Čičak. Ovakav potez kupnje malih problematičnih banaka nije neki samoubilački potez, već je zbog teškog dobivanja licencije od HNB-a jedini mogući način ulaska na bankarsku scenu, pogotovo domaćim ulagačima koji nemaju gotovine kao velike strane bankarske grupacije.

Kao i ostale manje banke Vaba se može pohvaliti prilično velikim stopama rasta u prošlim godinama, no njihov je rast i u usporedivoj grupi dosta impresivan. Od 2004. do 2008. aktiva banke povećala se čak deset puta, sa 140 milijuna na sadašnjih oko 1,4 milijarde kuna. Oko četvrtina toga odnosi se na imovinu dviju banaka iz kojih je Vaba nastala, no kada se zna da je iz njih naslijeđena većinom loša financijska imovina koja je većim dijelom otpisana, organski rast Vabe iznosi i više od 1,1 milijarde kuna, što je za svaki slučaj izrazito pohvalan podatak. Većinu tog rasta banka može zahvaliti pametnoj i razumnoj poslovnoj politici te diverzificiranju i pasive i aktive kreditnim portfeljom. To se u današnje vrijeme pokazuje kao posebno inteligentan poslovni potez, budući da banke koje su bazirane na samo nekoliko velikih klijenata mogu pretrpjeti prilično veliku štetu ako jedan od njih poklekne zbog recesijskih pritisaka.

- Osnovni razlog za ovoliki rast je dobar koncept banke. Ona je od početka temeljena na domaćim resursima i pozicioniranju u regiji, što se pokazalo kao vrlo dobar strateški potez - kaže Čičak.

Tako u Vabi na strani kredita dominiraju korporativni klijenti na koje otpada 60 posto portfelja, a ostatak čine krediti građanstvu, dok je situacija na strani depozita obrnuta - 60 naprema 40 posto u korist stanovništva. Vaba je od samog početka snažno usmjerena na dvije domicilne županije - Varaždinsku i Međimursku te se nastoji nametnuti kao lokalna banka čiji su glavni klijenti mali i srednji poduzetnici iz toga, po gospodarskim prilikama, najrazvijenijeg kraja u Hrvatskoj.

Budući da u tom kraju vladaju nešto drugačije prilike nego u ostatku zemlje i prisutna je jaka svijest o pripadnosti regiji, Vaba se uspjela isprofilirati i kao pružatelj usluga za lokalnu upravu i samoupravu. Dobro bi bilo uz prethodnu rečenicu dodati i pridjev 'jedini', no to se podrazumijeva jer hrvatski zakoni dopuštaju jedinicama lokalne samouprave da imaju račun otvoren u samo jednoj poslovnoj banci. A u ovim dvjema županijama to je već nekoliko godina Vaba sa svojim programom Cash-poola. Vaba to čini za gotovo sve ustanove u svojoj regiji, a dokazanom uspješnošću polako počinje od toga stvarati i vlastiti brend te je vrlo blizu da takav način raspolaganja lokalnim novcem ugovori i s gradovima izvan svojega primarnog fokusa. Osim toga Vaba je s lokalnom zajednicom samo prošle godine sudjelovala u pet različitih programa kreditiranja poduzetnika, a koliko je povjerenje vlasti u Vabu, pokazuje i činjenica da su u banci vlasnički prisutni Grad Varaždin i njegova Garancijska agencija s ukupnim udjelom nešto većim od sedam posto.

Stopa štednje

Vaba trenutačno ima 12 poslovnica, od kojih šest u Varaždinskoj županiji, a ostatak je razbacan po cijeloj zemlji, od Zagreba do Istre. Čičak kaže kako im je namjera u svojem prirodnom okruženju profilirati se kao univerzalna banka sa svim proizvodima koje imaju i velike banke, dok izvan tog područja posluju na načelu određenih niša. Ovu godinu Vaba misli iskoristiti za jačanje putem poboljšanja efikasnosti i modernizacije poslovanja te širenja mreže samo u slučaju posebno dobre prilike.

Vaba ima oko 1.100 klijenta u korporativnom sektoru, većinom se to odnosi na mala i srednja poduzeća iz regije te gotovo 10.000 klijenata fizičkih osoba. Jako se ponose stopom štednje koja je premašila pola milijarde kuna i bilježi zavidnu stopu rasta, što upućuje na to da povjerenje klijenata nije nestalo iako na tržištu vlada svojevrsni rat kamatnim stopama. Kao i većina drugih banaka, i oni primjećuju da kao posljedica recesije raste broj dana do dospjeća rata njihovih komintenata, no kažu da su se disperzijom rizika osigurali od toga da im jedan neuredan poslovni partner učini veću štetu. Posvećujemo punu pozornost upravljanju rizicima, pratimo klijente na dnevnoj bazi i bavimo se proaktivnom naplatom, no mislimo da u našoj domicilnoj regiji je rizik utjecaja recesije nešto niži s obzirom na strukturu gospodarstva - kaže Čičak dodajući da im je primarni cilj resurse usmjeriti na sadašnje klijente kako bi zajedno preživjeli krizu.