Od dolaska DT-a, Hrvatska zaostaje u telekomunikacijama

Predsjednica zagrebačke gradske skupštine mr.Tatjana Holjevac predstavila je javnosti aktivnosti i planove Zagreba u području upravljanja DTK inftsratrukturom odnosno mrežom kanala kojima prolaze telekomunikacijski kablova

  Gradske vlasti Zagreba su ovog ljeta paralelno s radovima na obnovi prometnica i ostale infrastrukture počele gradnju paralelne DTK mreže. No predsjednica gradske skupštine objašnjava da to ne znači da grad odustaje od prava na postojeći DTK oko čega se vodi spor između vlade, T-HT-a i lokalnih samouprava.

Gradskim vlastima također nije prihvatljiva inicijativa Hrvatske agencije za telekomunikacije po kojoj bi ona preuzela upravljanje DTK mrežom.  “Agencija podržava monopol T-HT-a i neprihvatljivo je da upravlja DTK-om. Mi u gradu znamo kako upravljati tom mrežom i nama bi trebalo povjeriti njeno upravljanje“, izjavila je Tatjana Holjevac najavivši ispitivanje ustavnosti odluke HAT-a da preuzme nadzor nad DTK-om.

Zagreb se ozbiljno priprema za upravljanje DTK-om i to kroz početkom godine osnovanu gradsku tvrtku Digitalni grad čiji je direktor Zdravko Frleta također sudjelovao na press konferenciji. Prema njegovim riječima, dosadašnja analiza stanja je pokazala da T-HT nije katastarski uknjižio niti pravo vlasništva niti pravo služnosti nad DTK kanalima. Radi se, kako je bjasnio Z.Frleta, oko 20.000 šahtova i oko 3000 kilometara kanala na području Zagreba.

Direktor Digitalnog grada je najavio elektronski nadzor nad šahtovima radi sprječavanja neovlaštenog pristupa te niže cijene unajmljivanja kanala za operatere (T-HT im sada naplaćuje oko 1 euro po metru). Tvrtka još uvijek sastavlja investicijski plan do 2010. godine pa bi očekivana ulaganja trebala biti poznata krajem listopada.

Tijekom radnog doručka s novinarima, Tatjana Holjevac je iznjela svoju podršku ideji da se prije potpune privatizacije HT-a na neki način obeštete građani koji su telefonski priključak u bivšoj državi plaćali po astronomskim cijenama od par tisuća njemačkih maraka i tako zapravo financirali gradnju infrastrukture. (H.M.)