Od ožujka ponovno subvencije za kupnju stana

Agencija za promet nekretninama (APN) ponovno će, sredinom ožujka, objaviti javni poziv građanima za kupnju stana uz državnu, nepovratnu subvenciju, piše Novi list.

Riječ je o programu bivše Vlade, u kojem država bankama, umjesto građana, plaća polovicu mjesečne rate kredita za prvi stan kroz četiri godine, dok je i sama kamata povoljnija negoli u komercijalnim kreditima. Od kraja travnja do početka rujna prošle godine, kad je subvencioniranje krenulo u primjenu, na ovaj su način prodana 1.454 stana po prosječnoj cijeni od 1.370 eura za četvorni metar, uz kamatu koja se kreće oko 4,5 posto, za razliku od prosječne tržišne kamate od 6,7 posto. Interes je bio toliki da je država, uz početno planiranih 19 milijuna kuna, potrošila još devet milijuna, dakle 28 milijuna ukupno.

Kako u cijeloj Hrvatskoj, procjenjuje se, ima oko 30.000 novih neprodanih stanova, s ovim će programom nastaviti i novi ministar graditeljstva, Ivan Vrdoljak. U kojem obujmu, odnosno da li i s više sredstava negoli do sada, napominje ministar, znat će se nakon donošenja proračuna. Onima koji traže stan za kupnju isplati se stoga pričekati još neko vrijeme, budući da su i benefiti značajni, jer za stan od sto tisuća eura država daruje gotovo 14.000 eura.

Osim što će nastaviti s ovim programom poticanja kupnje novih stanova, ministar Vrdoljak, kako nam kaže, ima i drugih zamisli za oživljavanje tržišta nekretnina, i građevina općenito. Njegov će pomoćnik biti Filko Cezner, nekadašnji pomoćnik ministra javnih radova Radimira Čačića u Račanovoj Vladi, za vrijeme koje je zamišljena, i započeta, gradnja POS stanova. Za očekivati je zato da će ponovno, u većoj mjeri, zaživjeti i gradnja ovih stanova, čija je čak i minimalna gradnja unatrag desetak godina značajno smanjivala prosječnu cijenu stanova na tržištu općenito.  

Ministar Vrdoljak ima namjeru graditi i stanove za najam, dok će mu glavni posao, kako najavljuje, biti energetska obnova starih zgrada, za što se traži najpovoljniji model financiranja. Prve će u energetsku obnovu fasada, krovova i otvora ići zgrade u vlasništvu lokalnih i regionalnih jedinica, dakle škole i vrtići, upravne zgrade i tako redom, za što bi novi zakonski okviri trebali biti pripremljeni u ožujku, najavljuje Vrdoljak. Nakon toga će na red doći i zgrade u privatnom vlasništvu, za što model financiranja tek treba biti osmišljen.