Od sljedeće godine porezi na dobit manji desetak posto

Poduzetnici tvrde da je upravo politika zamrzavanja plaća jedan od razloga zbog kojih Njemačka proživljava novo gospodarsko čudo

Predstavnci poduzetnika, pogotovo srednjih i manjih, tvrde da će porezna reforma najviše pogodovati korporacijama, odnosno dioničkim društvima ili društvima s ograničenom odgovornošću. Ta će društve ubuduće plaćati samo 15 posto poreza na dobit umjesto dosadašnjih 25 posto

Piše: Nenad Kreizer

Njemačka upravo proživljava svoje drugo posljeratno gospodarsko čudo: dojučerašnji 'europski pacijant' i zemlja s donedavno najslabijom stopom gospodarskog rasta, ponovno je preuzela staru ulogu lokomotove europskoga gospodarstva. I dok se još prije dvije godine govorilo o blagoj recesiji, za tekuću godinu i najpesimističniji ekonomski stručnjaci, među kojima prednjače ekonomisti s Kielskog instituta za globalno gospodarsto (IfW), predviđaju stopu gospodarskog rasta od 2,8 posto a slične optimistične prognoze donose se i za sljedeću godinu. Stopa nezaposlenosti pala je u svega dvije godine s 11,7 na 8,8 posto, a predviđanja su da će se taj pad nastaviti i u srednjoročnom razdoblju. Već sada njemačko gospodarstvo trpi zbog nedostatka stručnog kadra, posebice inženjera strojarstva, a kao izlaz iz takve situacije politika predlaže ponovno upošljavanje umirovljenih stručnjaka koji se u doba recesije i viška radne snage slalo u prijevremenu mirovinu.

Gospodarstvo pak traži pojačano otvaranje granica za inozemne stručnjake i ukidanje besmisleno visokih početnih plaća za uvozne inženjere, što je Vlada postavila kao uvjet za stjecanje radnih dozvola za strance. Poduzetnici pak tvrde da je upravo politika zamrzavanja plaća jedan od razloga zbog kojih Njemačka proživljava gospodarsko čudo. Naime, dok je u ostalim zemljama Europske unije sat industrijskog rada u posljednjih desetak godina u stalnom porastu, u Njemačkoj je cijena rada od 1998. godine gotovo nepromijenjena što je, smatraju poduzetnici, jedan od razloga zbog kojih je Njemačka ponovno postala raj za investitore.

Detalji zakona do jeseni

No unatoč atmosferi ekonomske renesanse, Vlada Angele Merkel ne želi ostati na sadašnjim uspjesima nego novim projektima Njemačku nastoji učiniti što atraktivnijom za investicije. Nakon dugogodišnjeg natezanja, najprije između stranaka vlade Gerharda Schrödera, Socijaldemokratske stranke Njemačke (SPD) i Zelenih, a od 2005. godine između SPD-a i demokršćanske Unije CDU/CSU, Merkeličin kabinet prošle je srijede u najvažnijim točkama odobrio reformu Zakona o oporezivanju poduzetnika koji predviđa značajne porezne olakšice za njemačke poduzetnike. Tako bi stopa poduzetničkih poreza sa sadašnjih 39 posto trebala pasti na ispod 30 posto.

Reformom vlada želi postići dvojaki cilj: s jedne strane, jačanje Njemačke kao zemlje atraktivne za investicije, a, s druge, vraćanje u Njemačku korporacija koje su dosad zbog poreznih razloga svoja sjedišta selile u susjedne zemlje s manjom stopom korporacijskog poreza, poput Švicarske ili Austrije. O pojedinostima reforme još se pregovara, a pregovarački timovi, na čijem čelu sjede predstavnici Vladinih stranaka, ministar financija Peer Steinbrück za SPD i premijer savezne pokrajine Hessen Roland Koch za Uniju CDU/CSU, bi konačni bi oblik reforme trebali dogovoriti do jeseni kako bio ona početkom sljedeće godine mogla stupiti na snagu.

Za male poduzetnike ništa novo

Iako postoji načelni konsenzus u vezi s time da porezni sistem u Njemačkoj ne valja, tj. da je nepošten i prekompliciran, pa je stoga i svaka promjena dobrodošla, reforma oporezivanja poduzetništva naišla je na mnogobrojne kritike kako iz redova političara svih tabora, tako i od strane poslodavaca ali i sindikata. Unutar političkog tabora najglasniji protivnici dolaze s lijevog krila SPD-a koje smatra da nova porezna reforma ide previše na ruku velikom kapitalu. Predvodnik 'lijevih jastrebova' unutar SPD-a Björn Böhning čak smatra da je socijaldemokratska stranka stavljanjem potpisa ispod ove reforme 'ubila socijalni profil SPD-a'. Pritom se zaboravlja da je reforma oporezivanja poduzetništva ideja socijaldemokratskog kancelara Gerharda Schrödera, a da su za njezin današnji oblik najzaslužnija dva najjača socijaldemokratska igrača u Vladi Angele Merkel, vicekancelar i ministar rada Franz Müntefering te ministar financija Peer Steinbrück. Kritike iz demokršćanskog tabora u mnogome se poklapaju s kritikama iz redova gospodarstva.

Dijelovi Unije CDU/CSU i predstavnci poduzetnika, pogotovo srednjih i manjih, kritiziraju činjenicu da porezna reforma najviše odgovara korporacijama, tj. većim poduzećima udruženima u dionička društva (AG) ili društva s ograničenom odgovornošću (GmbH). Te poduzetničke forme ubuduće će plaćati samo 15 posto poreza na dobit umjesto dosadašnjih 25 posto. No 85 do 90 posto svih poduzeća u Njemačkoj spada u trgovačka društva u kojima poduzetnici sami snose odgovornost, kao npr. manji obrtnički servisi i sl. Oni, za razliku od korporacija, plaćaju porez na dohodak a s obzirom na to da ih većina već sada plaća stopu manju od 15 posto, nove ih olakšice neće previše rasteretiti. Istinskih olakšica za srednje i manje poduzetništvo je i predviđano smanjenje poreza na nasljedstvo kako bi se olakšalo generacijsko preuzimanje poduzeća i tako spriječilo odumiranje tradicionalnih tvrtki i gubitak radnih mjesta.

Birokrati ne daju svoje povlastice

I konzervativni dnevnik Frankfurter Allgemeine Zeitung, cijenjen među ostalim i zbog svojih gospodarskih kompetencija, vrlo je skeptičan u odnosu na novu poreznu reformu. Osim dvojbi u vezi s time da će smanjenje korporacijskog poreza privući novi kapital u Njemačku, FAZ u pitanje dovodi i kompletan njemački porezni sustav koji, zbog mora poreznih olakšica i stavaka, koji se temelje na socijalnim elementima, spada među najsloženije porezne sustave na svijetu. No ukidanje sustava koji se temelji na subvencijama i olakšicama ukinuo bi i potrebu za golemim birokratskim aparatom koji od te kompliciranosti i živi, a to je nešto što se od Vlade Angele Merkel, kao što piše FAZ, ne može očekivati. Dobar primjer za snagu lobija poreznih birokrata u Njemačkoj je prekid političke karijere jednog od najtalentiranijih demokršćanskih političara Friedricha Merza koji je svojim zahtjevom za drastično pojednostavljenje poreznog sistema izazvao bijes tradicionalista, što je bio uvod u prerani kraj njegove političke karijere.

 Glavni argument kritičara reforme, međiu ostalime su i njezini troškovi koji bi, prema najoptimističnijim prognozama, trebali gotovo dosegnuti svotu od šest milijardi eura na godinu. No na krilima gospodarskog rasta i sve punije državne blagajne, idejni tvorac reforme Peer Steinbück tvrdi da si Njemačka trenutačno može priuštiti taj gubitak koji, prema njegovim očekivanjima, i nije gubitak nego 'investicija u budućnost'. Slično mišljenje dijeli i kancelarka koja očekuje da će smanjenje poreza masovno privući investitore. Nakon stupanja reforme na snagu, Njemačka će s prvog mjesta EU zemalja s najvišim porezom za poduzetnike pasti na peto mjesto (iza Španjolske, Italije, Francuske i Velike Britanije), ali će s 29,8 posto te još vrlo visokom cijenom rada ostati među skupljim investicijskim odredištima. Znači da će i nadalje, usprkos smanjenju poreza, glavni njemački adut ostati visokokvalificirana i disciplinirana radna snaga, prvoklasna infrastruktura i višestoljetna visokotehnologizirana industrijska tradicija.