Odluka HNB-a šteti gospodarskom razvoju

U osvrtu na jučerašnju odluku HNB-a da plasmani banaka i ostali monetarni agregati u 2007. mogu rasti po stopi od 12 posto, u Hrvatskoj udruzi banaka smatraju da budući tekst odluke o upisivanju blagajničkih zapisa ako rast kredita bude veći od 12 posto još nije ni objavljen, ne zna se da li ona možda 'olakšava' ili ukida neke druge mjere pa ne možemo ocijeniti odluku u potpunosti, stoji u priopćenju HUB-a

    Međutim, isto tako se upozorava da ukoliko je ovo samo dodatna u nizu administrativnih mjera, onda donošenjem novog nameta bankama u Hrvatskoj, HNB na najgori mogući način upućuje novogodišnju čestitku svima onima koji su se nadali većem gospodarskom rastu u 2007. godini upravo u trenutku kada predsjednik Mesić u svom jučerašnjem govoru ističe kako je potrebno raditi na 'realnom gospodarskom rastu od 7 ili 8 posto'.

U zemlji u kojoj su izravna inozemna ulaganja mala, a drugi domaći, osim bankarskih, izvori financiranja zanemarivi, ograničiti rast plasmana banaka namijenjenih posrednom i neposrednom rastu gospodarske aktivnosti, znači stagnaciju cjelokupnog razvoja u Hrvatskoj. Pri tom nije u redu kao razlog navoditi težnju smanjivanja vanjskog zaduživanja, a da se ne vodi računa o stvarnom generatoru tog zaduživanja.

Jer, ako banke u Hrvatskoj ne budu mogle osigurati izvore financiranja našim poduzećima, ta ista poduzeća će se izravno zaduživati kod banaka u inozemstvu i time dodatno opteretiti postojeće vanjsko zaduženje. a što to znači za domaće banke? Ograničavanjem, točnije otežavanjem ostvarivanja dobiti banaka, bit će i manje  uplaten u državni proračun na ime poreza na dobit, a projekcije visokog rasta pravo tog poreza bit će teško ostvariti.

Također, banke su se u smislu zapošljavanja pokazale kao vrlo dinamični subjekti na tržištu rada, pa stoga nije nerealno očekivati da će u idućoj godini biti  malo manje 'dinamične'. Banke su bile i ostaju samo posrednik, a nikako ne stvarni generator vanjskog zaduživanja. Potražnjatriju sektora - države, gospodarstva i stanovništva je ono što de facto generira vanjsko zaduživanje, stoji u priopćenju HUB-a.

U Hrvatskoj udruzi banaka izražavaju žaljenje što monetarna politika više nema velikih opcija spriječiti negativne utjecaje na rast inozemnog duga i deficita bilance plaćanja, jer njezine mjere udaraju prvenstveno na bankovni sustav, a drugi čimbenici kreiranja ekonomske politike trebaju odigrati svoju ulogu za što se baš i ne primjećuje interes. Kada se tome pridoda činjenica da ulazimo u izbornu godinu, jasno je da se s fiskalne strane ne mogu očekivati dramatičniji koraci.

Hrvatska udruga banaka je već izrazila punu podršku projektu “Hitrorez” Vlade RH, a budući da ova odluka HNB-a, kao i odluka o “graničnoj obveznoj pričuvi” (GOP) definitivno imaju negativan utjecaj na poslovanje ne samo banaka, sigurno će se ti propisi naći među propisima s vrlo ozbiljnim primjedbama poslovnog okruženja, te se nadamo da će ih specijalna jednica za Hitrorez staviti na popis za “rezanje”.

A u 2007. očekujemo i Zakon o analizi učinka promjene propisa, koji bi trebao osigurati da se nikakav novi propis(zakon, podzakonski akt) više ne smije donijeti bez provedene analize prema smjernicama EU, tako da će se još prije donošenja kvantitativno utvrditi sve koristi i mane propisa, npr. kako GOP zapravo povećava inozemni dug.