Odobrava se najmanje 30 tisuća kredita

Petnaestak hrvatskih banaka, odnosno gotovo svaka druga, trenutačno odobrava građanima posebne (ili neke druge nenamjenske) kredite za kupnju paketa T-HT-ovih dionica, i to do 38 tisuća kuna. Bankari očekuju da će do kraja upisa dionica, zaključno s 27. rujna u ponoć, građanima ukupno odobriti najmanje 30 tisuća kredita

Spomenuta se neslužbena procjena bankara temelji na barem dvije činjenice koje se u novije vrijeme često naglašavaju. Prva je da prema najnovijem iskazanom interesu treba očekivati da se u nastavak privatizacije Hrvatskog telekoma uključi 150-ak tisuća hrvatskih građana, dok će se prema drugoj procjeni najvjerojatnije svaki peti građanin, bude li želio postati vlasnikom paketa dionica po povlaštenim uvjetima, opredijeliti i za podizanje bankarskog kredita.

Podsjetimo da uz najveće banke, Zagrebačku i Privrednu, takav i sličan namjenski kredit 'težak' do 38.000 kuna nude i Raiffeisenbank, Hrvatska poštanska banka, SG Splitska, zatim Podravska, Slatinska, Partner, Imex, Centar, Vaba banka i dr. Iako su građani i u prva tri dana upisa dionica pokazali znatno zanimanje za kredite, stječe se dojam da se većina ipak opredijelila za kupnju dionica gotovinom. Zato je još nezahvalnije davati konačne procjene o tome koliko ih na kraju ući u kreditni aranžman.

Nešto više svjetla na mogući broj kredita koje bi naši građani mogli podići u bankama daju i procjene iz varaždinske Vabe. Naime, ta je mala banka, primjerice, za kupnju Ininih dionica odobrila 155 kreditnih paketa, a u slučaju T-HT-a očekuju, na osnovi i dosad pokazanog interesa, odobrenje najmanje tisuću kredita. Drugim riječima, procjenjuju da će odobriti bar šest puta više kredita nego što su građani od njih tražili za kupnju Ininih dionica. Ako, pak, tu Vabinu procjenu uzmemo kao mogući polazni ključ ukupnog rasta kreditiranja (podsjetimo i da je za kupnju Ininih dionica podignuto ukupno ne više od 5.000 kredita, ponovno dolazimo do podatka da bi naše banke mogle građanima za kupnju dionica T-HT-a odobriti ukupno gotovo 30 tisuća kredita.

Neki, pak, oprezniji analitičari ovih dana procjenjuju i da bi konačni broj kredita, odnosno građana koji će za njima posegnuti, mogao biti i mnogo manji nego što navode navedene bankarske procjene. Takav bi se rasplet, kažu, mogao dogoditi, ako ni zbog čega drugoga, a ono zbog toga što ti bankarski krediti nisu jeftina roba, a još više  zato što su građani ionako kreditno prezaduženi, o čemu govori i podatak iz sindikata da ih svakodnevno najmanje 220 tisuća odlazi u nedopušteni minus. (N. Prskalo)