Odobrenje 3.860 kredita za međufinanciranje
Tri štedionice - Raiffeisen, Wüstenrot i Prva stambena štedionica - u devet su ovogodišnjih mjeseci ukupno odobrile oko 3.860 kredita za međufinanciranje građana vrijedna gotovo 450 milijuna kuna. Krediti se mogu dobiti odmah, bez dvije godine čekanja, u većem iznosu i na dulji rok nego redoviti, pa su djelomice i zato štedišama mnogo zanimljiviji od redovitih
Lider u odobrenju tzv. kredita za međufinanciranje jest Wüstenrot stambena štedionica, koja je u devet mjeseci sama dodijelila 189 milijuna kuna tih sredstava i tako omogućila da 1.845 njezinih štediša riješi svoje stambeno pitanje. Plan im je do kraja godine odobriti još najmanje 110 milijuna kuna, čime bi se ovogodišnji ukupni učinak štedionice popeo na 340 milijuna kuna kreditnog plasmana. Drugim riječima, ostvari li Wüstenrot ovogodišnji plan, ukupni kreditni plasmani bit će gotovo 4,5 puta 'teži' nego prošle godine.
Druge dvije štedionice - Raiffeisen i Prva stambena štedionica (s tim da ih PBZ stambena štedionica i nije uvela, a nova ih HPB štedionica tek uvodi) - zajedno su do kraja rujna odobrile oko 2.015 takvih kredita ukupno vrijednih gotovo 261 milijun kuna. Raiffeisen stambena štedionica, čiji štediše također umjesto redovitih sve više traže kredite za međufinanciranje, najavljuje da do kraja ove godine planira odobriti još najmanje 750 takvih kredita. U Prvoj stambenoj štedionici, pak, do kraja godine namjeravaju svojim štedišama dodijeliti još bar 60-ak milijuna kuna takvih (kreditnih) sredstava.
Inače, Wüstenrot je među prvima, još u studenom prošle godine, počeo s odobrenjem kredita za međufinanciranje. - Zahvaljujući velikom angažmanu poslovne mreže, ali i povećanu zanimanju štediša za te kredite, danas držimo gotovo 45 posto hrvatskog tržišta tzv. kredita za međufinanciranje - kaže Herbert Weinzetl , član Uprave te štedionice. Koliko su, primjerice, redoviti krediti Wüstenrotovim štedišama postali manje privlačnima od onih za međufinanciranje, pokazuje i podatak da je ta štedionica u devet ovogodišnjih mjeseci odobrila svega 22 milijuna kuna redovitih kredita.
Interes za redovite kredite opada ponajviše zato što su iznosi tih kredita ograničeni iznosom štednje, pa iznos koji možemo odobriti najčešće potpuno ne zadovoljava potrebu štediše. Krediti za međufinanciranje, pak, nisu ograničeni iznosom, na dulji su rok (do čak 24 godine) otplate, a i prema kamatama (fiksna je i već od 4,5 posto) gotovo su jednako povoljni kao redoviti, objašnjavaju u Wüstenrotu.
Iako je, posebice od uvođenja mogućnosti za međufinanciranje stambenih potreba građana štediša, kod nas došlo do velikog pomaka na planu ukupnog stambenog kreditiranja, analitičari smatraju da se tome ne smije stati, nego da treba stalno pronalaziti nove, još povoljnije modele ukupnog povećanja stambenog kreditiranja jer, kažu, jedino će tako građani ubuduće moći doći do još više novih stanova, a i za povoljniju cijenu. (Nikola Prskalo)