Arhiva

Odobreno 10.000 kredita za međufinanciranje

Dodajte lidermedia.hr u omiljeni Google izvor

Od kada je prije godinu i pol dana i uvedeno međufinanciranje građana pet je stambenih štedionica - Raiffeisen, Prva,  Wüstenrot, PBZ i HPB-stambena štedionica - ukupno dosad odobrilo oko 10 tisuća kredita za međufinanciranje građana vrijednih gotovo 1,1 milijardu kuna

Ti se krediti mogu dobiti odmah, bez dvije godine čekanja, u većem iznosu i na dulji rok nego su redovni, pa dijelom i zato štedišama postaju mnogo zanimljiviji od redovnih. Vodeća u odobravanju tzv. kredita za međufinanciranje je Wüstenrot stambena štedionica, koja je dosad sama dala oko 400 milijuna kuna tih sredstava i time omogućila da gotovo 3.950 njenih štediša i na taj način riješi svoje stambeno pitanje. Plan im je do kraja ove godine odobriti još najmanje 200 milijuna tih sredstava. Druge četiri štedionice - Prva, Raiffeisen, PBZ i HPB-stambena (s tim da ih je HPB-štedionica uvela tek odnedavna) zajedno su do sredine lipnja odobrile oko 6.050 takvih kredita ukupno vrijednih gotovo 700 milijuna kuna.

Sama  Raiffeisen štedionica, čiji štediše, umjesto redovnih, također sve više traže kredite za međufinanciranje, najavljuje da do kraja ove godine planira odobriti još najmanje 1.000 takvih kredita. U Prvoj, HPB i PBZ stambenoj štedionici, pak, do kraja  godine kane svojim štedišama dodijeliti još oko 350 milijuna kuna tih sredstava.Wüstenrot je, inače, među prvima, još u studenome pretprošle godine i počeo odobravati kredite za međufinanciranje građana. 'Zahvaljujući velikom angažmanu poslovne mreže, ali i povećanu zanimanju štediša za te kredite, danas držimo oko 40 posto hrvatskog tržišta tzv. kredita za međufinanciranje', kaže Herbert Weinzetl, član Uprave te štedionice.

Koliko su, primjerice, i štedišama Wüstenrota redovni krediti postali manje privlačni od onih za međufinanciranje govori i pokazatelj da je ta štedionica u proteklih godinu i pol dana dala tek 98 milijuna kuna redovnih kredita, odnosno vrijednosno gledano čak četiri puta manje nego je u istom razdoblju odobreno kredita za međufinanciranje.
 'Interes za redovne kredita opada najvećim dijelom i zato što su iznosi tih kredita ograničeni iznosom štednje, pa najčešće  iznos koji možemo odobriti u potpunosti (i) ne zadovoljava potrebu štediše.

Na drugoj strani, krediti za međufinanciranje nisu ograničeni (iznose i do 200.000 eura), na dulji su rok (do 24 godine) otplate, a i prema kamatama (fiksna je i već od 4,4 posto) gotovo su jednako povoljni kao redovni', pojašnjavaju u Wüstenrotu. Iako je, a napose od uvođenja mogućnosti međufinanciranja stambenih potreba građana-štediša, kod nas došlo i do značajnog pomaka na planu ukupnoga stambenoga kreditiranja, analitičari su mišljenja da na tome ne treba i stati. Naprotiv, treba stalno iznalaziti i nove, još povoljnije modele ukupnog povećanja stambenoga kreditiranja, jer jedino tako, kažu, građani će ubuduće moći doći do još više, a i po povoljnijim cijenama - novih stanova. (Nikola Prskalo)

Lider digital
čitajte lider u digitalnom izdanju
vezani članci