Odvjetnici najavljuju daljnju borbu pravnim sredstvima
'Europski sud za ljudska prava donio je iznenađujuću, razočaravajuću, ne meritornu odluku koja se tiče štediša Ljubljanske banke, ona ne znači niti da niti ne. Ovakvom presudom je rješavanje potraživanja hrvatskih štediša samo odložena', izjavili su na konferenciji za novinare odvjetnici - zastupnici oštećenika Milivoje Žugić i Zvonimir Nogolica
Iako odvjetnici nisu stigli u potpunosti proučiti ovu presudu koja je formalno odbijajuća, zaključili su kako je u ovom ozbiljnom predmetu donesena procesna odluka koja je u suprotnosti sa prvotnom presudom kojom je omogućen pristup hrvatskih građana ovom sudu kojom je utvrđena osnovanost tužbe, a to je slovenski dikriminirajući ustavni zakon iz 1994. godine koji ne dozvoljava nikakve postupke protiv slovenskih banaka osim od strane domicilnog stanovništva, a koji je u suprotnosti sa Konvencijom o ljudskim pravima.
GUVERNER SLOVENSKE SREDIŠNJE BANKE O PRESUDI USTRASBOURGU
Guverner slovenske središnje banke Mitja Gaspari izjavio je da današnja presuda Europskog suda za ljudska prava koji je odbio tužbe troje hrvatskih štediša protiv Ljubljanske banke Zagreb dokazuje da se štediše mogu namiriti u Hrvatskoj, gdje 'stara' Ljubljanska banka ima
imovinu i potraživanja prema hrvatskim tvrtkama. -Da su se sudski postupci odvijali korektno, štediše su mogli biti isplaćeni, rekao je u ponedjeljak Gaspari za Slovenski radio, komentirajući
odluku suda u Strasbourgu. Taj je sud u presudi odbacio tužbu u slučajevima Kovačić i Golubović jer su strankama njihovi štedni ulozi bili u cijelosti isplaćeni nakon ovrhe imovine Ljubljanske banke Zagreb u Osijeku na temelju odluke suda 7. srpnja prošle godine.Direktor 'stare' Ljubljanske banke Bojan Ožura u ponedjeljak nije želio komentirati odluku Suda za ljudska prava u Strasbourgu dok je ne
dobije i ne prouči. (H)
Svoju odluku Europski sud za ljudska prava je obrazložio činjenicom da se dvoje od troje tužitelja namirilo, ali ništa ne kaže o pravima ostalih 130 tisuća hrvatskih štediša koji potražuju 171 milijun eura, a koji bi se trebali namiriti iz imovine Ljubljanske banke koja se nalazi na hrvatskom teritoriju i procjenjuje se na 5 milijuna eura, nadodao je Žugić.
Žugić i Nogolica najavljuju daljnju borbu pravnim sredstvima protiv ovakve odluke i apeliraju na sve ostale štediše da tuže ljubljansku banku kako bi primorali Europski sud da donese suštinsko rješenje.
Njihov daljnji korak jest podnošenje zahtjeva za preispitivanje odluke pred Velikim vijećem Europskog suda za ljudska prava. (Antonela Zečević)