Arhiva

OECD - zanemarena obećanja

Dodajte lidermedia.hr u omiljeni Google izvor

Tko se sjeća da su daleke 2005. godine 22 najbogatije zemlje svijeta, to jest članice Europske unije i još sedam zemalja članica OECD-ova Odbora za razvojnu pomoć, na skupu u škotskom Gleneaglasu nazvanom Millenium +5 preuzele obvezu da će do 2010. na ime razvojne pomoći nerazvijenim zemljama donirati iznos od 0,51 posto svojega bruto nacionalnog dohotka?

U apsolutnim brojkama to je obećanje značilo da će razina razvojne pomoći siromašnim zemljama dostići 130 milijardi američkih dolara. Pet godina poslije OECD ocjenjuje da stvarna razina pomoći znatno zaostaje za obećanjima preuzetim tom inicijativom koju su svojedobno pozdravili svi politički čelnici razvijenih zemalja. Naime, do kraja ove godine bogate će zemlje nerazvijenima dati 21 milijardu dolara manje od planiranog iznosa za 2010. To je procijenjeno na  temelju objavljenih planiranih iznosa koje će te zemlje izdvojiti za razvojnu pomoć u ovoj godini.Dio zaostajanja, procijenjene četiri milijarde američkih dolara, prouzročen je bruto nacionalnim dohotkom manjim od predviđenog zbog financijske i ekonomske krize. Ipak, najveći dio, ili 17 milijardi američkih dolara (prema vrijednosti dolara iz 2005.), izostale pomoći posljedica je zanemarenih obveza.

Neke su zemlje doista premašile svoje kvote razvojne pomoći, primjerice Švedska, koja odvaja čak 1,03 posto svoga bruto nacionalnog dohotka u tu svrhu, zatim Luksemburg, Danska, Nizozemska i druge. Preuzete obveze ispunili su SAD, Kanada, Australija i Novi Zeland. Međutim, 'zaboravne' donatorice, odnosno neke zemlje iz skupine, izdvajale su manje od 0,51 posto svoga bruto nacionalnog dohotka: Francuska, Njemačka, Austrija, Portugal, Grčka i Italija, potonja samo 0,2 posto svog BND-a. 

Iako će ukupan iznos razvojne pomoći do kraja ove godine dostići najveći dosadašnji iznos, nakon 35-postotnog rasta od 2004. u apsolutnim dolarskim iznosima, OECD-ovi podaci pokazuju da razvijenima problemi nerazvijenih još nisu na vrhu liste prioriteta. Kao što je to opisao predstavnik poznate humanitarne organizacije Oxfam: 'To je velika optužnica protiv bogatih država koje su našle obilje novca za spašavanje banaka, a mnogo manje za spašavanje života.'   (Davorka Zmijarević)

Lider digital
čitajte lider u digitalnom izdanju
vezani članci