Okrugli stol: hrvatski radnici se boje računalnog miša
Nakon što je Ivan Vidaković, glavni direktor IBM-a Hrvatska, službeno otvorio Forum, skup poslovnih i informatičkih stručnjaka je započeo okruglim stolom 'Transformacija poslovnog sustava – preduvjet ili posljedica za implementaciju ICT rješenja?'
Na okruglom stolu, što ga je vodila Sanja Mikleušević Pavić s HTV-a, sudjelovali su Ivana Šoljan, članica Uprave T-HT i glavna operativna direktorica T-Coma; Darko Marinac, predsjednik Uprave Podravke i predsjednik Nacionalnog vijeća za konkurentnost; te Damir Kuštrak, predsjednik Uprave Medike i predsjednik HUP-a.
Damir Kuštrak, predsjednik HUP-a, izjavio je da kao društvo u cjelini, s transformacijama nismo daleko došli
Ivana Šoljan je navela primjer svoje korporacije u kojoj zaposlenici ne žele transformacije jer u njima ne vide dobrobit za sebe, a unatoč tehnološkim viškovima, nedovoljno ih je adekvatno kvalificiranih. Damir Kuštrak, predsjednik HUP-a, izjavio je da kao društvo u cjelini, s transformacijama nismo daleko došli. Kao primjer je naveo da su farmaceuti traženo zanimanje te da ih se 90 posto bavi komercijalnim poslovima, ali da na fakultetu koji ih obrazuje nema nijedan predmet koji se bavi komercijalom. Objasnio je da je on diplomirao građevinu, ali u trenutku kad su sve investicije bile zabranjene, pa je počeo raditi u farmaciji.
Darko Marinac je pak potvrdio da svi navedeni problemi muče i Podravku te da treba transformirati ljude jer ako ta transformacija uspije, onda se mogu brzo promijeniti procesi i sustavi. Marinac se požalio i na rigidno radno zakonodavstvo.
Ivana Šoljan je ukazala na to da se bez medijske promocije transformacije neće puno postići jer ljudi koji odbiju prekvalifikaciju pa dobiju otpremninu kao tehnološki višak ispadnu u medijima kao žrtve 'zlih' kompanija. Kuštrak je pak izazvao salvu smijeha kad je iznio podatak da su tijekom jednog projekta prekvalificiranja ustanovili da je uzrok odbijanja doškolovanja to što se ljudi boje računalnog miša.
Direktor Podravke se opet osvrnuo na postojeći sustav školovanja, ustvrdivši da se danas ljudi školuju za ono što neće postojati za pet godina te da školujemo ljude za stanje od jučer, a ne za promjene. Istaknuo je da zemlje koje su nam konkurenti imaju dva ili tri puta više visokostručnih ljudi nego mi.
Direktorica T-Coma je izjavila da se sve velike tvrtke koje su nastale još u socijalizmu moraju transformirati
Direktorica T-Coma je izjavila da se sve velike tvrtke koje su nastale još u socijalizmu moraju transformirati, te da procesi transformacije traju dosta dugo, ali i da se jako malo ljudi unutar njezine kompanije želi preeducirati iako tvrtka to organizira, a primjerice stalno imaju manjak ljudi u prodaji.
Marinac je pak naveo da su u Podravci fokusirani na to da postnu još produktivniji jer im je uvijet opstanka na tržištu da prodaju jeftine i svima dostupne proizvode, a za to moraju smanjiti broj polukvalificiranih i nekvalificiranih radnika kojih je u Podravci čak 1000 iako u posljednjih sedam godina zapošljavaju samo visokoobrazovane ljude. S NKV radnicima ne može se biti konkurentan zemljama u kojima je radna snaga jeftinija, zaključio je Marinac, a Kuštrak dodao da je potpuno drugi problem jesu li davanja iz plaća previsoka te da će nastati crno tržište rada ukoliko se ne regulira priljev radnika iz susjednih zemalja.
Kuštrak je objasnio da bi najjača transformacija u njegovoj branši, koja bi promijenila poslovne procese u svim veledrogerijama, bila uvođenje elektroničkog recepta
Kuštrak je objasnio da bi najjača transformacija u njegovoj branši, koja bi promijenila psolovne procese u svim veledrogerijama, bila uvođenje elektroničkog recepta te da je taj projekt pokrenut, ali je zapeo negdje, kako je on rekao, u bespućima ladica u Ministarstvu zdravstva. Na to mu je replicirao Marinac tvrdnjom da zbog toga što imamo razne interese, taj je projekt pao samo zato jer "jednom dijelu nas u biznisu to ne paše i u tom slučaju, ako pređemo na elektronički recept, postajemo transparentni pa voluntarizam pada u drugi plan, a i puno toga bi se vidjelo što ne želimo".
Na pitanje bi li dali pola svoje plaće za zapošljavanje dvaju novih stručnjaka u svojim tvrtkama, Kuštrak je jedini izravno odgovorio jasnim "Ne". No, Ivana Šoljan je istakla da daje novac za školovanje siromašne djece, a Marinac je istaknuo da svaki mjesec sedam tisuća kuna uplaćuje u zakladu profesorice Bartl za talentirane učenike. (Igor Škevin)