Oleg Deripaska kupio 30 posto Strabaga
Do jeseni i nakon nove emisije dionica svaki će od tri strateška partnera - obitelj Haseltsteiner, Deripaska i Raiffei-sen/UNIQA - imati 25 posto plus jednu dionicu Strabaga, a ostatak će biti na tržištu
Piše: Milan Ilić
Nova austrijska Savezna vlada, 'velika koalicija' socijaldemokrata i narodnjaka, uspjela se za svega nekoliko mjeseci do-govoriti o najvećem infrastrukturnom programu u Austriji poslije Drugoga svjetskog rata. Vicekancelar i ministar financija Wilhelm Molterer i ministar za infrastrukturu Werner Faymann donijeli su smjeli investicijski program, prema kojemu će do 2010. graditelji željezničkih pruga i važnijih cesta u Austriji dobiti četverostruko jaču financijsku injekciju nego u prethodnom legislativnom razdoblju. U naredne četiri godine Austrijske savezne željeznice (ÖBB) i Dioničko društvo za financiranje autocesta i brzih cesta (Asfinag) moći računati s 11 milijardi eura samo za investicije. Većina će otići na željeznice, tri petine sredstava dobit će ÖBB. Austrijska Vlada kaže da će na novim infrastrukturnim pro-jektima biti dugoročno uposleno 80.000 do 100.000 ljudi. Austrijski željezničari i građevinari veoma su zadovoljni investicij-skom politikom Savezne vlade. Među njima je i Hans Peter Haselsteiner, suvlasnik i predsjednik Poslovodnog odbora Strabaga, jednog od većih europskih građevinskih koncerna, koji danas zapošljava 53.000 ljudi.
Čeka se odobrenje ugovora
Strabag, djelatan i u Hrvatskoj, nedavno je objavio poslovnu bilancu za 2006. godinu. U odnosu na 2005., kada je obavio poslova za 9,3 milijarde eura, 2006. je Strabagu donijela 10,4 milijarde eura, što je rast od impresivnih 11,5 posto. U Austriji je lani Strabag je prihodovao dvije milijarde eura, a još četiri milijarde na svojem najvećem tržištu, Njemačkoj. Naporedno s rastom na tradicionalnim tržištima, kao i na onima Srednje i Jugoistočne Europi, na koja je otprije ekspandi-rao, Strabag se odlučio na značajnije strateško usmjeravanje i u Rusiju. Potkraj ovog travnja smo na konferenciji za novinare Strabaga mogli vidjeti i 'drugog najbogatijeg Rusa' Olega V. Deripas-ku, koji je ovih dana kupio nemali dio Strabaga te upravo očekuje da ugovor odobri relevantni austrijski organ nadzoran za sprječavanje kartelizacije. Deripaskin koncern Basic Element (prihod u 2006. godini: više od 18 milijardi US dolara te 240.000 zaposlenih) ima razgranato građevinarstvo i proizvodnju građevinskog materijala. Ova grupacija unutar Deripas-kinog imperija ove će godine, prema planu, porasti oko 50 posto i dosegnuti prihod od 1,5 milijardi dolara.
Deripaska treba Strabagov know-how
Nesumnjivo o Rusiji dobro informirani Deripaska rekao nam je da će njegova domovina u narednim godinama ubrzano investirati u cestovnu i drugu infrastrukturu diljem zemlje. Ponovio je pritom staru izreku da 'Rusija ima samo dva problema: budale i ceste' te dodao da će se potruditi kako bi se stanje poboljšalo barem u vezi s potonjime. Deripaski, koji je, kao što kaže, poslovno usmjeren ponajprije na Rusiju ('Rusija je najbolje tržište na svijetu'), a u inozemstvu investira samo iz strate-ških razloga, očigledno je potreban Strabagov know-how. Istodobno, Haselsteiner treba moćnog partnera za ekspanziju diljem Rusije. Deripaska je, za 1,05 milijardi eura, dobio 30 posto udjela u Strabagu, koji je već otprije aktivan u Rusiji. Ulaskom Basic Elementa u Strabag na neodređeno je vrijeme odloženo za početkom ovog svibnja planirano uvećanje kapitala Strabaga putem emisije dionica. Ipak, Strabag ne odustaje od ideje da putem novih dionica značajno uveća svoj kapital, tvrdi Hasel-steiner. Pritom dodaje da će to najvjerojatnije biti ove jeseni, poslije čega će svaki od tri strateška partnera (obitelj Haseltstei-ner, Deripaska, Raiffeisen/UNIQA) imati 25 posto plus jednu dionicu, a ostatak (25 posto minus tri dionice) bit će raspršen na tržištu.
| Najskuplji tunel Koralm |
| Mnogi od projekata smjeloga austrijskoga investicijskog programa veoma su opsežni i neće se završiti do kraja ovog de-setljeća. Primjerice, tek od 2015. godine putnici koji željeznicom dolaze iz Hrvatske u Beč iz vlaka silazit će na novu bečku Glavnu željezničku stanicu. Ova stanica, neposredno pokraj sadašnje bečke Južne željezničke stanice, počela se graditi ove godine. Investicija, koja će prema planu stajati oko 900 miilijuna eura, tek je šesti najveći željeznički projekt u Austriji. Najveći ‡ i najkontroverzniji ‡ je tunel Koralm, koji treba bolje povezati austrijske pokrajine Štajersku i Korušku. Taj će tunel stajati barem 4,94 miilijardi eura, dvostruko je skuplja investicija od druge na rang-listi prema vrijednosti, nove trase između Gloggnitza i Mürzzuschlaga. |