Online traženje posla postaje dominantno u svijetu i u Hrvatskoj

U tjednu u kojemu je Svjetska banka u svom izvještaju optužila Hrvate da se ne uključuju na tržište rada, najbolji demantij te tvrdnje dolazi s dvaju najjačih portala za traženje posla koji posla imaju – preko glave!

Piše: Igor Škevin

Prošlog je vikenda prašinu jako podiglo izvješće Svjetske banke nazvano Izvješće o konvergenciji Hrvatske s EU: Ostvarivanje i održavanje viših stopa gospodarskog rasta, odnosno ocjene da Hrvati imaju najbolje plaće u regiji, a da ne žele raditi te da sustav socijalne skrbi u našoj zemlji ne potiče ljude da sudjeluju na tržištu rada.

Možda u ocjenama Svjetske banke ima istine, no u potpunosti ih demantiraju podaci koje smo dobili od čelnih ljudi dvaju najvećih portala koji su svojevrsne elektroničke burze rada. Naime, ne samo da Posao.hr i MojPosao.net kao etablirani online pretraživači poslova imaju sve više korisnika i sa strane poslodavaca i posloprimaca, nego se u njihov posao u posredovanju oko zapošljavanja ubacuju i oglasnici 'opće prakse'. Ipak, najveće online tražilice posla su i dalje najbolje i najposjećenije od strane onih koji stvarno traže posao, a o čemu i svjedoče brojke.

- U 2008. godini na portalu posao.hr zabilježeno je više od 10.000 izvornih oglasa za posao. U istoj je godini zabilježeno i oko 90.000 prijava koje su posredstvom posao.hr-a poslane putem alata brza prijava. Napominjem da prema našim statistikama brze prijave čine otprilike 30-40% ukupnih prijava na pojedini natječaj, dok ostatak čine prijave koje posloprimci šalju sa svojih e-mail adresa. Za zaključiti je da su svi objavljeni oglasi rezultirali i uspostavljanjem radnog odnosa – izjavio je Saša Jurković, direktor portala posao.hr, dodajući da njegovi korisnici mogu pretraživati i poslove oglašene putem HZZ-a, kojih je lani bilo oko 58.000.

- U 2008. godini na portalu MojPosao objavljeno je gotovo 30.000 natječaja za otvorena radna mjesta. Za cijelu 2009. godinu još nemamo podatke, no u prvih šest mjeseci zabilježen je pad broja objavljenih slobodnih radnih pozicija od oko 40%, što je izravna posljedica trenutne gospodarske situacije. Što se tiče posloprimaca koji su se zaposlili putem našeg portala, nemamo konkretne podatke, no procjenjujemo da se oko 80% pozicija objavljenih na MojPosao popunjava nakon objave natječaja – izjavila je Martina Lovrić, Voditeljica promocije i eksternih komunikacija na portalu MojPosao.

Istovremeno dok pada broj oglašenih radnih mjesta, konkurencija za taj manji broj poslova raste, tako da će lanjsku brojku od oko 90.000 prijava na ponuđene poslove u cijeloj 2008. godini na portalu posao.hr premašiti već u rujnu ili istopadu, kaže Jurković. Lovrić pak kaže da, zbog toga što se dio ljudi i dalje prijavljuje izravno poslodavcima, a ne samo preko njenog portala, nemaju potpunu statistiku prijava na natječaje, ali da se broj unesenih životopisa i posjeta portala drastično povećao ove godine, a još se više povećao broj prijava na pojedino oglašeno radno mjesto.

Krajem srpnja ove godine u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje je evidentirano 248.586 nezaposlenih osoba. Međutim, upozorava Jurković, poznata je činjenica da ta brojka nije realna s obzirom na to da dio nezaposlenih koji su evidentirani na HZZ-u aktivno ne traže posao jer je velik broj nezaposlenih koji rade na crno, a raste broj i onih koji su prijavljeni na zavodu samo radi ostvarivanja naknade za nezaposlene.

Ipak, kako procjeniti koliko je nezaposlenih i koliko ih zaposlenje traži na internetu? Postoje određene razlike, kaže Lovrić, ovisno o uzorku na kojem se provodi istraživanje. Tako je istraživanje agencije GfK provedeno na općoj populaciji pokazalo da više od 60% ljudi koji traže posao pregledava internetske stranice za oglašavanje radnih pozicija, dok HZZ koristi 45% ispitanika, pri čemu su ispitanici mogli navesti više izvora informacija.

Prema podacima Istraživanja o životopisima koje je MojPosao među svojim korisnicima proveo u prosincu 2008. godine o slobodnim radnim mjestima, kako navodi Lovrić, ispitanici se u najvećoj mjeri informiraju na specijaliziranim internetskim stranicama (njih 75%), dok ih HZZ koristi oko 27%, a prema istraživanju o profesionalnim očekivanjima mladih (pretežno studenti), posao na specijaliziranim webovima traži čak 94% ispitanika, dok njih 20% informacije traži na HZZ-u.

- Iz navedenog se može zaključiti kako internet zbog svoje dostupnosti, fleksibilnosti i jednostavnosti predstavlja budućnost tržišta oglašavanja slobodnih radnih pozicija. Također, tvrtke zbog jednostavnosti i većeg odaziva sve više koriste Internet za pronalazak novih zaposlenika – izjavila je Martina Lovrić. Jurković pak zaključuje da s pravom možemo govoriti o tome kako internet postaje dominantan izvor informacija za posloprimce, pogotovo one mlađe, s višim ili visokim obrazovanjem, koji se u potrazi za poslom gotovo u potpunosti oslanjaju na specijalizirane internetske oglasnike.

- Možemo stoga reći da se tržište rada skoro u potpunosti preselilo na online medije uz iznimku vodećih menadžerskih pozicija koje su prešle u domenu head-huntera. Sve više poslodavaca navodi da im oglašavanje na internetu donosi veći odaziv i više prijava, dok od oglašavanje u tisku očekuju samo branding - zaključuje Jurković.

- Kako se razvija tržište rada u svijetu, tako i Hrvatska prati iste trendove s nešto manjim vremenskim odmakom. Tako se i u Hrvatskoj pri traženju posla kandidati često služe internetskim kanalima poput web stranice MojPosao ili Selectio.hr za managerske pozicije, ali i socijalnim mrežama poput LinkedIna putem kojih se također mogu predstaviti tržištu rada. Uz sve prednosti novih regrutacijskih kanala, profesionalna selekcija je bila i ostala ključan dio procesa zapošljavanja – napominje Aleksandar Zemunić, direktor tvrtke Selectio kadrovi, tvrtke iz iste grupacije kao i MojPosao.

Svi naši sugovornici tvrde da i poslodavci i posloprimci jako dobro reagiraju na ponudu posla putem interneta jer im to ubrzava, ali i pojeftinjuje potragu i komunikaciju. No, jedini dio populacije koji nije dobro reagirao na internetske 'izloge rada' je starija populacija, a tome uzrok treba tražiti u njihovoj manjoj kompjutorskoj pismenosti.

No, upravo zbog informatizacije cijelog procesa, siteovi za online traženje posla nude poslodavcima i druge usluge osim najma oglasnog prostora, poput zaprimanja prijava, kreiranje rang liste kandidata, a MojPosao primjerice u suradnji sa sestrinskom tvrtkom Electus nudi i testiranje kandidata te dostavljanje gotove liste od pet najboljih kandidata, kaže Lovrić. Dodaje i da posloprimci na specijaliziranim portalima mogu pronaći sve informacije potrebne pri traženju posla, poput savjeta za pisanje životopisa i molbi te savjeta o ponašanju na intervjuu.

Iako se možda online tražilice posla čine kao jako dobra stvar, i dalje se događaju greške, za koje su, kažu naši sugovornici, opet krivi ljudi.

- Poslodavci često ne znaju što traže. Ukoliko imaju jasna očekivanja, greške koje čine mogu biti primjerice predug proces odabira, neodgovaranje kandidatima, neobuhvaćanje pasivnih tragača za poslom ili pak nerazmatranje internih kandidata. Ponekad ne poznaju zakonsku regulativu zapošljavanja – kaže Zemunić, dodajući da posloprimci često ne znaju pripremiti kvalitetan životopis, a životopise i molbe šalju na velik broj adresa pa i kada im se netko od poslodavaca povratno i javi, ne znaju o čemu/kome se radi. Također, dolaze potpuno nepripremljeni na intervjue, ne znaju ništa o poslodavcu niti se znaju kvalitetno predstaviti.

- Najveća greška nekih posloprimaca je ta što se ne znaju dovoljno dobro predstaviti životopisom te ne znaju iskazati svoju motivaciju u popratnom pismu odnosno molbi za posao. Druga česta greška je ta što se često prijavljuju na radna mjesta koja ne odgovaraju njihovim kvalifikacijama, što može biti posljedica greške koju čine poslodavci, kaže Jurković.

Srećom, oba najveća portala za nalaženje posla organiziraju pomoć posloprimcima u pisanju i sređivanju i životopisa i molbi, pa čak i u pripremama za nešto sasvim analogno - razgovor s poslodavcem.