OPEC sprema rekordno smanjenje kvota

Na današnjem sastanku ministara za naftu članica OPEC-a u Alžiru očekuje se postizanje dogovora o smanjenju dnevne proizvodnje tog naftnog kartela za rekordnih 2 milijuna barela.

U nastojanju da što prije uravnoteže ponudu s kolabirajućom svjetskom potražnjom i spriječe daljnji pad cijena nafte, koje su od srpanjskih rekordnih 147 dolara za barel potonule više od 100 dolara, 12 članica te organizacije trebale bi donijeti odluku o trećem ovogodišnjem smanjenju proizvodnih kvota. Cijena nafte danas je porasla tri posto, te iznosi 44,98 dolara za barel. Barel po cijeni ispod 50 dolara vrlo je neugodna činjenica za sve članice kartela, zaslužne za trećinu svjetske proizvodnje nafte, pogotovo za Iran i Venezuelu koje ovise o višim cijenama crnoga zlata radi financiranja svoje ambicioznih domaćih programa.

Saudijska Arabija, najveći svjetski izvoznik, već je dala primjer - srezala je isporuke svojim klijentima i prije odluke o smanjivanju kvota kako bi pogurala cijene nafte prema 75 dolara za barel, razini koju saudijski kraj Abdullah smatra "poštenom" cijenom. Od kolovoza do studenoga Saudijska Arabija smanjila je isporuke sa 9,7 na 8,5 milijuna barela.Iako bi ograničeni oporavak cijena nafte pogodio recesijom zahvaćeno svjetsko gospodarstvo, analitičari se slažu da bi on pomogao da se svijet odmakne s ruba deflacije, koja ih sve više zabrinjava.Rusija, najveća izvoznica nafte izvan OPEC-a, poslala je visoku delegaciju u Alžir u ulozi promatrača. Azerbajdžan je objavio da bi mogao doprinijeti odluci OPEC-a, no Meksiko je priopćio da ne planira smanjivati svoju proizvodnju.

Očekuje se da bi i nečlanice OPEC-a mogle srezati svoju proizvodnju i to za 600.000 barela dnevno, pri čemu samo Rusija gotovo polovinu te količine.Meksiko, Rusija i Norveška već su surađivali s OPEC-om na oporavku cijena nafte u dva navrata - u 1999. kada su pale ispod 10 dolara za barel, te u 2001. kada su ih zajedno pogurale iznad 20 dolara. Analitičari napominju da se proizvodnja u zemljama koje nisu članice OPEC-a smanjuje, te da njihove proklamacije o smanjenje proizvodnje samo služe maskiranju efekta starenja naftnih polja i nedostatka ulaganja. A na globalnim burzama reakcije na odluku Feda o radikalnom snižavanju kamatnih stopa nisu ujednačene.

MSCI indeks svjetskih dionica jutros je porastao 1,4 posto, na najvišu razinu od 11. studenoga, ponajviše zbog dobitaka na azijskim i američkim burzama. Jutros na europskim burzama međutim najvažniji indeksi bilježe minuse. Londonski Ftse indeks trenutno bilježi gubitak od 1,37 posto, frankfurtski DAX 1,44 posto, a pariški CAC od 1,57 posto."Fedove mjere pozitivno će utjecati na tržišta dionica i pomoći američkom gospodarstvu u kratkome roku. Međutim, u dugome roku, sami Fedovi koraci neće biti dovoljni za preokretanja smjera u gospodarstvu. Trebamo razmotriti detalje očekivanih stimulativnih gospodarskih mjera nove administracije", kaže Masamichi Adachi, analitičar JP Morgan Securitiesa. (H)