Opet kratak skok u zonu rasta

Visoka očekivanja od narednih šest mjeseci vratila su Hlipo u zonu gospodarskog rasta, gdje je posljednji put bio u studenome. No, nepovoljno okruženje ne daje osnove za vjerovanje da će Hlipo u toj zoni dugo ostati.

piše Karolina Krpeljević

Hendal-Liderov indeks optimizma skočio je u ožujku na 79 postotnih poena, što je 12,3 poena više nego u veljači. Nakon šest mjeseci Hlipo je napokon ponovno ušao u zonu gospodarskog rasta. Posljednji je put u toj zoni bio u studenome 2009. godine, ali nije se dugo zadržao pa se može očekivati da će se taj trend ponoviti i ovog puta zbog ne baš povoljnih makroekonomskih pokazatelja. Svi su sektori u ožujku pokazali rast optimizma, a najveći je u sektoru građevinarstva i turizma koji su dosad bili vrlo osjetljivi na promjene u makroekonomskom okruženju tijekom krize i imali velike oscilacije u indeksu optimizma.  Sektor građevinarstva nakon šest mjeseci ponovno pokazuje rast optimizma, i to od nevjerojatnih 31,8 postonih poena. Rezultat takvog rasta je velik rast očekivanja od poslovanja u narednih šest mjeseci, što odražava povjerenje u posljednje Vladine mjere koje potiču kupnju stanova u novogradnji. 

Nadolazeća uskrsna blagdanska sezona oraspoložila je i djelatnike u sektoru turizma gdje je indeks optimizma također znatno porastao. Rast od 41,7 postotnih poena rezultat je ponajviše rasta zadovoljstva trenutačnom poslovnom situacijom što ukazuje na dobar buking uskrsnih aranžamana u turističkim objektima. S obzirom na loše rezultate s početka ove godine ovo je izuzetno važno za opstanak turističkih poslovnih subjekata.  U sektoru proizvodnje očekivano je zabilježen blagi rast optimizma koji se temelji na pozitivnim očekivanjima od poslovanja u narednih šest mjeseci. Ukupna desezonirana industrijska proizvodnja u Republici Hrvatskoj u siječnju 2010., u usporedbi s prosincem 2009., bilježi rast 5%, a u usporedbi s istim mjesecom prošle godine bilježi rast 1,5%.

Razlog za optimizam daje nam podatak da su rast proizvodnje ostvarili u najvećoj mjeri trajni proizvodi za široku potrošnju kao i netrajni proizvodi, ali i kapitalni proizvodi iako je njihov rast bio izuzetno malen (0,5%). Istodobno porasla je i proizvodnost rada što dodatno pozitivno utječe na stanje u industriji, ali ne kao rezultat samo rasta proizvodnje već prije kao rezultat pada zaposlenosti pogotovo u prerađivačkoj industriji. Sektor trgovine također bilježi blagi rast indeksa optimizma. Dok zadovoljstvo trenutačnom situacijom pada, veliki rast očekivanja unio je optimizam u ovaj sektor.

Pad zadovoljstva trenutačnom poslovnom situacijom realan je s obzirom na rezultate koje je trgovina na malo ostvarila početkom ove godine.  Sektor prijevoza i usluga prati trendove u sektoru turizma i proizvodnje pa je i njihov indeks optimizma porastao. Pad broja turista u turizmu ukazuje na to da ove godine možemo očekivati veći pad u broju prevezenih putnika od prošlogodišnjega koji je iznosio tek 1,5%. Istodobno rast proizvodnje možda ublaži pad u broju prevezene robe koji je za prošlu godinu iznosio 12,1%.