Oppenheim pregovara sa strancima o prodaji udjela u Ingri

Nakon dovršetka velikih projekata u zemlji, Ingra se namjerava više okrenuti stranom tržištu. Cilj je u sljedeće dvije godine izjednačiti prihode iz inozemstva s onim u Hrvatskoj

pišu Antonija Knežević i Amir Kulenović

Sudeći prema riječima Igora Oppenheima, predsjednika Uprave Ingre, ta je tvrtka dosta daleko došla u razgovorima s međunarodnim institucijama koje imaju interes da je podrže i u projektima u široj regiji. Što bi ta formulacija točno značila, odnosno, je li to korak prema prodaji udjela u Ingri strancima, Oppenheim nam, sputan pravilima burze, nije mogao detaljnije pojasniti, ali ulazak stranoga strateškog partnera u vlasničku strukturu Ingre, smatraju analitičari, vrlo je izgledan.

Cijena dionice Ingre ovih je dana pala na 50 kuna, odnosno 30 kuna niže nego što je ta kompanija pokušavala dobiti kroz dokapitalizaciju u iznosu od 150 milijuna kuna, koja nije uspjela. Upravo u toj cijeni i negativnim kretanjima na tržištu kapitala leži osnovni razlog neuspjeha Ingrine dokapitalizacije, jer na plaćanje 35 posto veće cijene od tržišne nisu bili spremni ni investitori koji ulažu na duže staze.

Kako dokapitalizacija nije uspjela, tvrtka je ostala bez svježega kapitala koji joj je potreban za kapitalne projekte izgradnje šoping-centra na Laništu te početak gradnje kompleksa staračkih domova u Zagrebu.

Unatoč tome, Uprava tvrtke uvjerena je da taj zastoj u pribavljanju svježega kapitala neće omesti planove za ovu godinu, pogotovo što se tiče početka gradnje kompleksa na Laništu.

Lanište ide dalje Sudeći prema riječima predsjednika Uprave Igora Oppenheima, većina je sredstava za početak gradnje komercijalnog dijela koji se nastavlja na Arenu Zagreb osigurana, dok bi se ostatak trebao iznaći do kraja ožujka. Na koji način, nije želio detaljno objašnjavati.

Jednako kao i kad je riječ o pronalasku potrebnoga kapitala, Oppenheim optimistično gleda i na rješenje problema u vezi s Arenom Zagreb, jednog od kapitalnih projekata na koji je ta tvrtka izuzetno ponosna, prije svega zbog iznimno kratkog roka u kojemu je realiziran. Posljednji događaji u vezi s pribavljanjem uporabne dozvole (sukob s IGH-om) te odbijanje Grada Zagreba da uplati prvu ratu koja dospijeva na naplatu posljednjeg dana ožujka, stavili su u sjenu taj projekt.

Uz konačno dobivanje uporabne dozvole i prve rate kredita za Arenu, u Ingri računaju da će ove godine nastaviti gradnju komercijalnih sadržaja na Laništu. Do kraja godine trebali bi biti dovršeni projekti poslovno-stambenoga kompleksa u uvali Lapad u Dubrovniku te poslovi gradnje autocesta, a ovih se dana dovršava i gradnja stambenih objekata na zagrebačkom Srebrnjaku.

Nakon njihovog dovršetka, Ingra se ipak više namjerava okrenuti stranom tržištu. Uvjeti poslovanja u Hrvatskoj uvelike su otežani te je teško očekivati iste profitne stope koje su ta, ali i mnoge druge tvrtke u branši, navikle ostvarivati. Stoga su u Ingri doslovce naglavačke preokrenuli dugoročnu strategiju razvoja i okrenuli se tržištima Srednjeg istoka. Kao tvrtka s dugogodišnjim referencijama i dobrim poslovnim odnosima na tim tržištima, Ingra je intenzivirala svoje aktivnosti u Alžiru i Iraku, od kojih u sljedećem razdoblju očekuju popravak krvne slike u vlastitoj bilanci. Logika iza takvog zaokreta u poslovnoj politici sasvim je razumljiva: zbog izostanka podrške domaćih banaka u financiranju građevinskih projekata, kao i skorog i vrlo vjerojatnog ispuhivanja domaćega nekretninskog balona, Ingra je prisiljena jače iskoračiti u inozemstvo da bi nadoknadila domaće usporavanje u građevinskom sektoru. Kako sami kažu, cilj je u sljedeće dvije godine izjednačiti prihode iz inozemstva s onim u Hrvatskoj, što nije nimalo lagan zadatak. Naime, prema financijskom izvješću za prvih devet mjeseci 2008., taj odnos je iznosio 85 posto u Hrvatskoj naspram svega 15 posto od prihoda iz inozemstva, što znači da bi Ingra od najavljenih projekata u Alžiru i Iraku idućih godina trebala uprihoditi oko 600 milijuna kuna na godinu.

Iznenađenja u Mavrovu Popis projekata za koje se natječu ili za koje je dosta izgledno da bi ih u skorom vremenu na tim tržištima trebali realizirati prema svojoj je vrijednosti nekoliko puta veći od navedene svote, ali s obzirom na to da je riječ o početnim fazama njihove realizacije, teško je reći hoće li se sve najavljeno i realizirati na način kako to u Ingri planiraju.

U svakom slučaju, usmjeravanje prema projektima i tržištima otpornijim na financijske poremećaje, smatra Ivan Soldo, pomoćnik direktora Fima FAS-a, dobra je odluka.

- Osim izloženosti domaćem tržištu, Ingra je u posljednje vrijeme sklopila važne poslove na inozemnim tržištima, pa je u kontekstu toga treba i promatrati. Infrastrukturna gradnja, odnosno sektor pokazao se relativno otpornim na financijske poremećaje. U velikom broju slučajeva investitori u takve objekte su država, državne kompanije ili, pak, kompanije koje su u poziciji prirodnog monopola, što ih čini otpornijim na faze ciklusa - kaže Soldo.
S druge strane, kupnja makedonskog Mavrova, barem kratkoročno gledano, donijela je Ingri neka neugodna iznenađenja i dodatno otežala trenutačnu situaciju. Naime, u toj su tvrtki nakon preuzimanja utvrđena neka teško naplativa potraživanja tako da integracija u kompanijsku strukturu nije dovršena u planiranom roku. Ipak, dugoročno bi Ingra od te akvizicije trebala imati komparativnu prednost u odnosu na konkurenciju, budući da preko Mavrova upošljava gotovo tisuću građevinskih radnika čiji su troškovi rada mnogo manji nego u Hrvatskoj.

Najveći izazov s kojim će se Ingra morati susresti u 2009. godini je pozicija neto duga, odnosno zaduženost. Ako se situacija na financijskom tržištu u dogledno vrijeme ne popravi, rješavanja tekuće likvidnosti i teškoće s refinanciranjem postojećih obveza problem su koji neće biti jednostavno riješiti.

Naime, iako su potraživanja od kupaca za 200 milijuna kuna veća nego obveze, val nelikvidnosti koji čitavu zemlju polaganim koracima vraća u nesigurnu 2000. godinu mogao bi ugroziti postojeće planove Ingre i njihovo ostvarenje. Ipak, za slučaj ostvarenja tih najcrnjih prognoza Ingra može unovčiti dio imovine i tako doći do likvidnih sredstava (tvrtka posjeduje nekoliko zemljišta i građevinskih objekata koji su relativno lako utrživi, čak i u trenutačnoj situaciji). No, to je rezervna opcija i mnogo je izgledniji, smatraju analitičari, ulazak strateškog partnera u vlasničku strukturu.
- S obzirom na trenutačnu razinu zaduženosti Ingre, realnije je očekivati povećanje temeljnoga kapitala ili neki oblik mezanin financiranja, nego podizanje novog duga - zaključio je Soldo.