Oprezno s pretvaranjem potraživanja banaka u uloge u poduzećima
Guverner Hrvatske narodne banke u intervju za mjesečnik Banka, uoči donošenja proračuna za 2012. te dolaska MMF-a i rejting agencija u Hrvatsku, objasnio je što zemlja mora učiniti kako bi očuvala eksternu likvidnost i stabilnost ukupnog financijskog sustava.
Guverner je tako poručio kako hitno treba smanjiti troškove, osigurati što povoljnije financiranje države jer HNB-ov je manevarski prostor ograničen, a devizne rezerve ne smijemo gubiti. Također, treba oprezno s pretvaranjem potraživanja banaka u vlasničke uloge u poduzećima.
Rohatinski predviđa stagnaciju BDP-a u ovoj godini. Loši izgledi za priljev kapitala u Hrvatsku, teškoće kroz koje prolaze vlasnici hrvatskih banaka i državna potrošnja koju nije lako rezati preko noći u milijardama kuna, odredit će sudbinu Hrvatske 2012. koja će biti najteža od svih kriznih godina.
Rohatinski u intervjuu upozorava na opasnost stvaranja deprecijacijskih očekivanja te govori o tome što su banke radile između dviju siječanjskih deviznih intervencija, nakon kojih je uslijedilo i povećanje stope obvezne rezerve na 15 posto.
Još u prosincu, predstavljajući monetarnu projekciju za 2012., guverner je dao do znanja da trošenje deviznih rezervi nije rješenje. Sad objašnjava da takav tip reakcije ima svoje suštinske i logičke granice.
- Suštinski, to je pitanje 'tolerantnog' smanjenja deviznih rezervi središnje banke koje ne bi od strane financijskih tržišta i vjerovnika bilo percipirano kao bitno smanjenje sposobnosti zemlje da uredno servisira svoje inozemne obveze. Logički, to je pitanje racionalnosti udovoljavanja deprecijacijskim očekivanjima motiviranoj potražnji za devizama smanjivanjem deviznih rezervi, umjesto da se ta potražnja jednostavno ograniči snažnijim smanjivanjem kunske likvidnosti - rekao je guverner HNB-a.
HNB je prodajom 327 mil. eura pokušala oslabiti deprecijacijske pritiske, ali to nije bilo dovoljno, pa je u istom mjesecu povećala obveznu rezervu bankama. Vlada je pozvana da svojim mjerama smanji pritisak na devizne rezerve, što bi HNB-u olakšalo i održavanje stabilnosti tečaja. U protivnom, smanjenje kunske likvidnosti utjecat će na rast kamata i manju dostupnost kredita.