'Oprosti!' je magična riječ

Ljutnju ne smijemo potiskivati, jer može eskalirati u bijes. Treba je izraziti, ali tako da nađemo ravnotežu između potpunog zatomljivanja i erupcije bijesa. Pokažimo ljutnju, ali nikad tako da povrijedimo druge. A to se jednako odnosi na obitelj kao i na posao

Piše: Tatjana Divjak
www.tatjanadivjak.hr

Čini li vam se da je svakoga dana u gradu sve više neurotičnih ljudi za volanom? I svi su baš na istoj cesti kao i vi. Ispred vas presporo voze, iza vas su pak prebrzi. Ugrožavaju sigurnost prometa, izlijeću pred vas… i ne žele vas pustiti iako ste ih lijepo zamolili. Ne znaju se ponašati u prometu. Trube, viču, mašu rukama. Čuli ste i da vade pištolje, da su za parkirno mjesto spremni ubiti. Bijes za volanom!

'Svatko se može naljutiti - to je lako. Ali naljutiti se na pravu osobu, do pravog stupnja, u pravom trenutku, zbog ispravnog razloga i na ispravni način - to nije lako', Aristotelove su riječi. Zapitajte se znate li vi na zdrav način iskazati ljutnju ili ste (ponekad) isti kao i bijesni vozači. Ljutnja je, naime, normalna ljudska emocija. Problem nastaje tek kada 'izgubimo kontrolu' ili je nismo u stanju zdravo izraziti.

Potrebno je izraziti emocije

Za naše je zdravlje nužno osvijestiti emocije i izražavati ih, kako bi nam energija bila na primjerenoj razini i slobodno se širila tijelom. Četiri su temeljne emocije: radost, tuga, strah, ljutnja - a njihov intenzitet ovisi o vanjskim podražajima. Događaji koji pokreću emocije različiti su, i često ih ne možemo kontrolirati. Ali zato svoje reakcije možemo kontrolirati. Naša je reakcija na emocionalne podražaje ili događaje koji pokreću emocije iznimno važna za to kako se osjećamo i hoćemo li održati svoje zdravlje. Kad nas netko povrijedi, razljuti, rastuži ili prestraši trebali bismo reagirati izražavanjem emoci-ja. Emocije će nam, naime, pomoći da raščistimo situaciju. Ako to ne učinimo, emocije ćemo potisnuti, a to dugoročno znači da ćemo 'sredstvo za čišćenje' zadržati u sebi, u nekom dijelu tijela i u konačnici riskirati da ugrozimo zdravlje. Dugo potiskivane i neizražene emocije mogu uzrokovati mnoge bolesti.

Kruti društveni okviri od djetinjstva

Djeca spontano izražavaju emocije. Njihove su reakcije spontane i prema njima je lako pretpostaviti što im se dogodilo. Ako ih rastužimo, zaplaču. Kad ih preplašimo - vrisnu. Kada ih razveselimo - smiju se, a kad ih naljutimo mršte se i, ovisno o intenzitetu ljutnje, reagiraju na bezbroj načina. Međutim, roditelji i odrasli djecu često uče da zatome osjećaje, da ne reagiraju jer na taj način stavljaju emocije u društveno prihvatljiv kontekst.

Nije lijepo vidjeti da se djevojčice ljute, pa one ljutnju prometnu u tugu. Dječacima se opet ne tolerira tuga, pa oni tugu često preobraze u bijes. Kada odrastu, jednako tako se ponašaju. Ali tada su posljedice nesagledive. Iako svaka od osnovnih emocija ima svoju svrhu, društveno je neprihvatljivo plakati pred skupinom - jer time pokazujemo slabost, vikati i ljutiti se nije pristojno, a ponekad se (zamislite!) nije lijepo ni smijati (ako je preglasno).

U svijetu odraslih jedna od najneprihvatljivijih emocija je - ljutnja. Ljutnja (ako je snažnija) predstavlja emociju koja roditeljima najčešće smeta. Da bi se dijete prilagodilo društveno prihvatljivu ponašanju, sve češće čuje savjet roditelja: 'Prestani se ljutiti!' Dijete tada počinje ljutnju potiskivati. Potiski-vanjem ljutnje od najranijeg doba, djeca rijetko nauče ljutnju izraziti - na prihvatljiv način.

Zaštitite se od bijesa drugih

Ljutnja potiskivanjem može prerasti u bijes. Bijes je ljutnja koja se otela nadzoru.

Kako onda na zdrav način izraziti ljutnju? Kako da iskažemo emociju, a da to ipak bude prihvatljivo? Osvijestimo kako se osjećamo (još bolje - gdje u tijelu osjećamo manifestaciju ljutnje). Pokažimo da smo ljuti, ali pri tome ne reagirajmo nasilno i ne povrijedimo druge. Ako hinimo da se ništa nije dogodilo i naša reakcija izostane, kao i kada pretjeramo u reakciji psujući kao kočijaši ili udarajući druge - činimo isto. Ravnoteža između tih dviju krajnosti je ono što zovemo zdravo izražavanje ljutnje a da nikad ne 'pobjesnimo'.

No ponekad se trebamo zaštiti od bijesa drugih ljudi. Kako to postići? Jednostavno, trebamo se ispričati. 'Oprosti' je magična riječ koja bijesna čovjeka može smiriti i pomoći mu da uvidi kako je njegova reakcija (u najmanju ruku) pretjerana. Ne zaboravite da u tom slučaju ljutnju koju ste sami (iz samoobrane) potisnuli ‡ izbacite iz sebe. Tehnike disanja, udaranje u jastuk ili vikanje može vam u tome pomoći. Ljutnju možemo izbaciti iz sebe plešući, kao i pomoću neke druge tjelesne aktivnosti.

*Javljajte mi se sa svojim specifičnim problemima, uz puno povjerenje i zaštitu vaše privatnosti. Možda ćemo rješavanjem baš vašeg problema motivira-ti i druge da pokušaju naći kreativnija rješenja. Možete mi postaviti pitanja putem web stranica na www.tatjanadivjak.hr

Deset korisnih savjeta za kontrolu ljutnje

1. Ne osvećujte se!
2. Pokušajte razumjeti drugu stranu.
3. Ako ste sami pogriješili - ispričajte se!
4. Ostanite uglađeni.
5. Izrazite svoju ljutnju na asertivni način - ne vrijeđajući i ne ugrožavajući druge.
6. Opustite se (usporite i produbite disanje) i ne izlažite se stresu produljivanjem efekata događaja (podsjećanjem na događaj ili prepričavanjem.)
7. Sjetite se da ne možete kontrolirati reakcije drugih ljudi, ali možete svoje.
8. Naučite prepoznati ljutnju i kontrolirati vlatite reakcije.
9. Razmišljajte racionalno, bez dramatiziranja.
10. Ako vas reakcije druge strane ozbiljno plaše i mislite da vam je ugrožen život, zovite policiju. Ne rješavajte silom situaciju.