Optima Telekomu zasad se ne isplati širiti svoju mrežu na baš svako malo mjesto

Hrvatska ima više od 2.000 centrala, neke sa samo desetak korisnika. Želimo li svojim investitorima osigurati pozitivno poslovanje do 2011., moramo znatno više pozornosti pridati upravo tim činiteljima

Razgovarao: Hrvoje Mateljić
[email protected]
Foto: Dražen Lapić

Prvo tromjesečje nakon IPO-a poslovanje Optima Telekoma obilježio je neočekivani 40-postotni rast prihoda, koji je nadmašio povećani gubitak izazvan velikim investicijama u infrastrukturu. Najveći alternativni operator je potkraj ožujka imao 225.000 korisnika od čega 19.900 poslovnih. O rezultatima i planovima te kretanjima na telekomunikacijskom tržištu razgovarali smo s Goranom Jovičićem, predsjednikom Uprave Optime Telekoma.

• Jeste li zadovoljni rezultatima prvog tromjesečja?
- Da, jako. Nakon našeg IPO-a, s kojim je završila prošla godina, burza je doživjela veliki pad, a s time i dionica Optime. Nama je bilo važno pokazati investitorima koji su nam ukazali povjerenje jesmo li ili nismo uspjeli ostvariti plan koji smo izložili u Prospektu te kakva je dinamika našeg rasta. Rezultati prvog kvartala pravi su pokazatelj toga što se u Optimi događa. Ipak, za tvrtku kao što je Optima u Hrvatskoj nema pravog benchmarka. Prema našem poslovnom planu, u 2011. ćemo doći na pozitivnu nulu a, prema sadašnjim pokazateljima i trendovima, realno je očekivati da će se to i ostvariti.

• Što biste poručili dioničarima koji su dionice kupili u IPO-u, a proteklih mjeseci su gledali kako njihova vrijednost pada?
- Prije svega, da imaju povjerenja. Naime, Optima je u mnogočemu prva, pa smo tako i prvi od alternativnih operatora izašli na burzu i prvi kao greenfield. Nijedna tvrtka našeg profila, ne samo u telekomunikacijama nego općenito, nije kao greenfield izašla na burzu. Naša poruka dioničarima nije se promijenila od prezentacije prospekta, koju smo održali uoči IPO-a kad smo jasno isticali da dionica Optime Telekoma nije špekulativna, već je dionica za dugoročna ulaganja. Optima od prvoga dana ima jasno zacrtan plan i na njemu predano radimo i mogu reći da se sve zasad odvija u planiranim okvirima.

• Koji je sektor odnosno usluga najzaslužniji za rast prihoda u prva tri mjeseca?
- Internet je važan element za prebačaj plana. Bolje od očekivanog krenula nam je prodaja DSL-a, a i počeli smo i s uslugama s dodanom vrijednošću (kvizovi i sl.) s kojima smo imali problema u prošloj godini. To su bili temelji za veći rast od očekivanog.

• Jesu li boljoj prodaji DSL usluge pridonijeli navodno ozbiljni poslovni problemi vaših konkurenata poput Metroneta i H1 Telekoma?
- Teško mi je komentirati što rade u Metronetu ili H1 odnosno komentirati njihove probleme jer ne volim špekulirati. Rezultat svake tvrtke pokazuje njezin uspjeh na tržištu, ali ne bih se složio da bi bilo kakvi problemi naših konkurenata mogli biti razlog našem većem uspjehu. U trećem kvartalu prošle godine pokrenuli smo vlastitu prodajnu službu za rezidencijalne korisnike. Ti ljudi su, uz podršku 150 ljudi u call centru u Osijeku, velika prednost jer je kvaliteta prodaje naših ljudi u odnosu na prodaju putem indirektnih partnera neusporediva.

• Mogu li se alternativni telekomi samostalno održati i biti dugoročno uspješni na hrvatskom tržištu?
- Ne bismo to radili kad ne bismo mislili da mogu. Hoće li biti mjesta za sve? Pa, vjerojatno neće. Doći će do međusobnih spajanja ili će netko na kraju propasti. To je tržište. Svaka firma je odgovorna za sebe i mora znati kako radi i zašto radi. Mi ne radimo ništa što nema ROI (return on investment). Optima ima 140 aktivnih kolokacija (HT-ove centrale u kojima smo postavili i našu opremu), još 107 ugovorenih i 25 zahtjeva za nove kolokacije. Kad smo odlučili npr. instalirati kolokaciju u Ivancu, najprije smo izračunali njezinu isplativost: koliko tamo ima korisnika, kakva je populacija… Ako na nekom lokalitetu nema smisla instalirati našu mrežu, nećemo ju postavljati.

• Kad ste spomenuli Ivanec, postoji veliki nerazmjer u dostupnosti telekomunikacijskih usluga između velikih gradova i ostatka zemlje. Do kada će trajati takvo stanje?
- Postoji jedan problem. Hrvatska ima više od 2.000 kolokacija i 1,65 milijuna aktivnih parica. Postoje vrlo male kolokacije s 10 do 20 aktivnih korisnika. Takve kolokacije imaju loš povrat investicija. Jednog ćemo dana možda pokrivati i takve kolokacije, bude li se to pokazalo opravdanim, ali za sada, želimo li svojim investitorima osigurati pozitivno poslovanje do 2011., moramo znatno više paziti upravo na takve elemente pa u te kolokacije zasad ne ulažemo. Doista vodimo računa o tome da idemo u uređenje i opremanje kolokacija za koje se povrat investicije očekuje u razumnom roku. I to naposljetku može biti i poruka našim dioničarima.
S druge strane, mi smo jedan od rijetkih alternativaca koji su pokrili gradove poput Vinkovaca, Županje, varaždinskog područja, Istre, Slavonije… U Kninu smo cijelu kolokaciju prodali u dva dana potpisavši 600 ugovora. Ukupno smo prisutni u više od 60 gradova u Hrvatskoj. To ipak pokazuje našu namjeru da pokrijemo cijelu Hrvatsku, a ne samo županijska sjedišta.

• Kakvi su odnosi s T-HT-om?
- Odnosi napreduju iz dana u dan. Kad bih zanemario tržišnu utakmicu, mogao bih reći da je raspetljavanje lokalne petlje i za njih i za nas nova situacija. Međutim, ima jako mnogo grešaka na terenu i nerazjašnjenih situacija koje su ondje vrlo važne u kontekstu tržišne utakmice. Trenutačni odnos snaga je takav da svaka takva nerazjašnjena situacija ide njima u korist. Bilo bi neodgovorno reći da netko nešto radi s namjerom, ali činjenica je da svaki dan 20 posto svih prebačenih korisnika ima nekakvih tehničkih poteškoća. Naravno, željeli smo da toga bude manje, da oni rade brže i točnije i da se drže regulatornih okvira.

• Ima li problema s DTK-om, s rezanjem kablova i slično?
- Nema, odnose s HT-om riješili smo lani potpisivanjem ugovora oko kojeg smo pregovarali gotovo godinu dana. Najvažniji razlog potpisivanja tog ugovora bilo je spajanje kolokacija jer se kablovi položeni do kolokacije a nisu bili prijavljeni nisu mogli koristiti, kao da nisu ni postojali. Kako ne bismo čekali još godinu dana s otpetljavanjem lokalne petlje, jer je taj proces ionako i regulatorno zakasnio, odlučili smo se na taj korak. To nam je omogućilo mir u kući, uvlačenje kablova u normalnim okolnostima, a ne noću, blagdanima i vikendima kao što to neki još rade. Sada većih problema, osim sporosti i nekih tehničkih poteškoća, nema. Osobno mirnije spavam jer se ne moram brinuti da će T-Comov kooperant prema nečijem nalogu istrgnuti naš kabel kao što se nekad događalo.

• Koliki je omjer vaše vlastite mreže i korištenja T-Comove infrastrukture?
- Na gradskim relacijama u 99 posto slučajeva koristimo vlastitu mrežu. Od HT-a, HEP-a, Odašiljača i veza te HŽ-a iznajmljujemo međugradske vodove. Tu očekujemo napredak u inicijativi Vlade o komercijalizaciji infrastrukture javnih poduzeća. Trenutačno čekamo da se nešto dogodi jer je prošlo već dosta vremena od početka te inicijative. Na području međumjesnog DTK-a imamo i najviše problema u konzumaciji ugovora o DTK-u. Ne možemo u međugradske cijevi postaviti svoj optički kabel da bismo, primjerice, spojili Osijek i Zagreb. U HT-u tvrde da se to tehnički ne može izvesti, a mi tvrdimo da se može. Budući da nemamo nepristranog gospodara DTK ne znamo kako će se to riješiti.

• Jesu li i cijene korištenja problem?
- Da, i cijena je problem ali ona je manji problem od tumačenja tehničkih pravila može li se kabel negdje ili ne može provući.

• Što smatrate najvećom preprekom odnosno izazovom daljnjoj liberalizaciji telekomunikacijskog tržišta?
- Izuzmemo li novi zakon o elektroničkim komunikacijama, najviše nas 'boli' regulator. I to ne zbog toga što bismo mislili da je loš, naprotiv, o svemu dosad napravljenom mogu reći sve najbolje. Jedino bih ja u ime Telekoma očekivao da su to što su napravili u dvije i pol godine učinili u godinu dana. Čekam trenutak kad će naša agencija djelovati proaktivno, a ne da smo prisiljeni prijavljivati agenciji što ne valja. Sad se velika bura digla oko bitstrema i regulacije veleprodajne cijene HT-a za ADSL. Tu je agencija povukla dobar i oštar potez prema HT-u. No, agencija nije pitala treba li regulirati tržište ADSL usluga prema krajnjim korisnicima. HT je izašao sa svojim godišnjim rezultatima i podatkom o 350 tisuća ADSL korisnika. Nitko u Europi nije godinu dana nakon liberalizacije napravio tako veliki skok u novim korisnicima, kao što je to slučaj s HT-om u Hrvatskoj. Primjerice, ni u Italiji, Francuskoj ili Velikoj Britaniji taj rast nije bio tako strm, već su se pojavili novi telekomi. Ali nama je trebalo više od godinu dana da instaliramo prvu kolokaciju nakon što je Standardna ponuda za uslugu pristupa izdvojenoj petlji (RUO) stupila na snagu.

• Ima li dampinga cijena ADSL-a za krajnje korisnike?
- Cijene su realne, ali su se jako spustile i to vrlo brzo, što je rezultat tržišnog natjecanja. Sjećam se kad smo 2005. radili planove i gledali stari HT-ov cjenik u kojem su cijene bile četiti do pet puta veće za iste ADSL brzine kao i danas. To znači da smo mi, kao alternativni operatori, donijeli krajnjim korisnicima veliku korist. Međutim, daljnje spuštanje cijena vrlo bi se loše odrazilo na sve nas jer bi se opravdano postavilo pitanje isplativosti te usluge. Ne bih mogao izdvojiti nijednog operatora za kojeg bih mogao reći da ima damping cijene. Kad bi sada netko ponudio 50 posto niže cijene ADSL-a, to bismo se već mogli zapitati i bilo bi zanimljivo vidjeti njegov poslovni model i kako uz te cijene misli zarađivati.

• Koliko najave inflacije i usporavanja gospodarstva utječu na poslovanje Optime?
- Telekomunikacije su industrija koja je jedan od pokretača gospodarstva. Pitanje je samo u kojoj je mjeri rasprostranjena i upravo je zbog toga važna liberalizacija telekomunikacijskog tržišta. Nisam siguran jesu li svi subjekti u gospodarstvu svjesni mogućnosti koje im telekomunikacije pružaju. Jednostavan primjer, zamislite samo koliko bi poslovanje bilo jednostavnije i jeftinije kad bi se češće koristile usluge samo video i telekonferencije. Koliko bi se benzina, dnevnica i napokon vremena uštedjelo kad bi tvrtka koja ima proizvodnju u Splitu a sjedište u Zagrebu sastanke organizirala putem videokonferencije ili konferencijskog poziva s razmjenom dokumenata putem interneta. S te strane mi se kao telekom i predvodnik moderne tehnologije zasad ne bojimo usporavanja gospodarstva.

• Razmišlja li Optima o strateškom partneru?
- Da, i mislimo kako će nam u budućnosti trebati strateški partner. Taj smo plan iznijeli od trenutka izdavanja obveznica i tijekom IPO-a, kad smo naveli da od 2009. očekujemo ulazak strateškog partnera u Optimu. Očekujemo nekog iz telekomunikacijske branše, ili barem nekoga tko želi nastaviti razvijati taj biznis, a nikako ne špekulativnog ulagača koji će za dvije godine preprodati firmu. Zasad nemamo nikakve konkretne aktivnosti na tom području.

• Kakvi su planovi Optime do kraja godine i što će obilježiti telekomunikacijsko tržište u cijelosti?
- Planovi Optime su poznati i jasni: zadržati vodeće mjesto među alternativnim operatorima. Imperativ je provedba poslovnog plana. Što se tiče razvoja domaćeg tržišta, glavni događaj će biti novi zakon o elektroničkim komunikacijama koji bi, prema trenutačnim saznanjima, u lipnju trebao ući u proceduru. Cijelo ljeto i jesen bit će obilježene tim zakonom i restrukturiranjem agencije zbog čega će se blokirati svi redovni regulatorni procesi. S druge strane, zakon rješava ili, bolje rečeno, zakonom se namjerava riješiti veliki problem DTK-a, ali se bojimo rješenja u kojem će HT ozakoniti posjedovanje i upravljanje tom infrastrukturom. Dogodi li se to na zakonom opisani način, monopol će, u obliku u kakvom je danas, ostati nedodirljiv.