Optimistični rast BDP-a ove godine ne prelazi 4 posto

Makroekonomske prognoze i osvrt na domaće tržište kapitala u uvjetima globalne financijske krize bile su glavne teme pete godišnje konferencije Hrvatske udruge korporativnih rizničara koja se ove godine održava u Osijeku.

Rast BDP-a za ovu godinu viceguverner HNB-a Boris Vujčić procijenio je na oko 4 posto, a glavni ekonomist Hypo Alpe Adria Banke Hrvoje Stojić na 3,7 posto uz napomenu da ovogodišnji rast može biti i za nijansu niži te da bi iduće godine trebao doseći 4,1 do 4,2 posto. Stojić je upozorio da bi svjetska financijska kriza mogla utjecati na dostupnost kapitala i na taj način usporiti razvoj i investicije. Premija rizika na hrvatske dionice značajno se povećala što će se negativno odraziti na njihove valuacije, posebno na građevinski sektor, trgovinu na malo i turizam. – Brz rast profita koji je dosad nosio dionice na rastućim tržištima je dosegao maksimum i u sljedećih nekoliko godina možemo očekivari pad profitabilnosti kompanija na tim tržištima – rekao je Stojić.

Sektori sa srednjoročnim ulagačkim horizontom, prema Stojiću, su defenzivane dionice s viskom dividendnim prionosom, poljoprivredni sektor, pojedine građevinske tvrtke aktivne u energetici i transportnom investicijskom ciklusu te brodari s flotom za prijevoz sipkog tereta.Ono što je najviše utjecalo na smanjenje gospodarskog rasta je značajan pad osobne potrošnje u ovoj godini u odnosu na 2007. godinu. Rast inflacije doveo je do smanjenja kupovne moći građana, a psihološki efekt na smanjenje potrošnje ima i pad vrijednosti dionica zbog čega se građani osjećaju sve siromašnije. Deficit tekućeg računau Hrvatskoj  raste i nejveći je među razvijenijim tranzicijskim zemljama, ali je pokriven izravnim stranim ulaganjima, rekao je Vujčić, dodajući kako očekuje da će se udio inozemnog duga u BDP-u zaustaviti.

Što se tiče inflatornih očekivanja, Vujčič je istaknuo kako rast ciejna hrane ima daleko najveći utjecaj na rast inflacije u Hrvatskoj i da HNB steže montarnu politiku. – Smanjili rast monetarnih agregata, a i tečajna politika će ove godine biti drukčija – rekao je Vujčić, istaknuvši da takve mjere moraju podržati i fiskalna politika te politika plaća.
O očekivanjima od novog Zakona o tržištu kapitala i promjenama koje donosi približavanje EU govorio je predsjednik Uprave Zagrebačke burze Roberto Motušić. Osim na uređenom tržištu koje će zahtijevati visoku razinu transparentnosti i kojim će moći upravljati samo burza trgovati će se i na tzv. MTP tržištu koje zahtijev amanju transparentnost i kojim će osim burze moći upravljatii bilo koje investicisko društvo na posebnim platformama.

– Novi Zakon donosi puno zahtjeva za sudionike na tržištu pa je moguće da će doći do preslagivanja, odnosno prodaje, preuzimanja ili likvidacije nekih brokerskih kuća – rekao je Motušić.U takvim uvjetima šansu bi mogao imati rizični kapital koji je u Hrvatskoj, i u usporedbi s regijom, dosad bio vrlo malo korištem zbog lake dostupnosti bankarskih kredita i nesklonosti prepuštanju vlasničkog udjela. - U Hrvatskoj potencijala mogu imati investicije od 5 do 10 milijuna eura i sektori poput tehnologija, medicine, telekomunikacija itd. – rekla je Mirna Marović, predsjednica Hrvatske asocijacije private equity i venture capital fondova, podsjetivši korporativne rizničare na korporativni rizčni kapital, odnosno mogućnost ulaganja u namjenske fondove ili direktno u mala i srednja poduzeća za što se od ovog ljeta dobivaju i državni poticaji.  (Matilda Bačelić)